Obnova zgrada oštećenih potresom na području Grada Zagreba i okolice

Stranica je ažurirana 2. srpnja 2020. godine

Razornim potresom koji je 22. ožujka 2020. godine pogodio grad Zagreb, Krapinsko-zagorsku i  Zagrebačku županiju prouzročena je velika šteta na privatnim i javnim zgradama.

 

Izvor fotografija: Cropix

Ministarstvo graditeljstva i prostornoga uređenja poduzelo je, u suradnji s Vladom RH i drugim resornim tijelima, niz aktivnosti u svrhu pomoći građanima koji su stradali u potresu te u okviru svoje nadležnosti kontinuirano poduzima daljnje aktivnosti u svrhu olakšanja situacije građanima i struci. 

Ministarstvo je oformilo tim stručnjaka koji se bave ovom problematikom a za građane je otvorena posebna telefonska linja: 01/3782-117  na koju se mogu obratiti svakim radnim danom u vremenu od 9 do 14 sati.

Cilj je obnoviti Zagreb i okolicu u skladu sa svim pravilima i standardima koje struka nalaže. Sanacija će biti kompleksna i zato je potreban zakonski okvir koji će dati najbolji odgovor na situaciju u kojoj smo se našli. Za Prijedlog Zakona o obnovi zgrada oštećenih potresom na području grada Zagreba, Krapinsko-zagorske županije i Zagrebačke županije provedeno je javno savjetovanje putem portala eSavjetovanja, u razdoblju od 15. svibnja do 14. lipnja 2020. godine. Obrada zaprimljenih primjedbi i prijedloga su u tijeku. 

Dok se Zakon o obnovi ne donese poduzimaju se aktivnosti kako bi se u ovom trenutku građanima i struci olakšalo prolaženje kroz sam proces hitnih sanacija.


Procjena štete

23. travnja 2020. godine profesor Josip Atalić iz Građevinskog fakulteta predstavio je preliminarnu procjenu obnove Zagreba i okolice nakon potresa od oko 5,6 milijardi eura koja uključuje cjelovitu obnovu, onu do razine trenutno važećih normi o otpornosti na potrese, samo za bolnice i obrazovne ustanove, dok bi cijena takve obnove za sve oštećene objekte iznosila oko 13,3 milijarde eura.

Kada bi se napravile samo nužne, "kozmetičke" mjere, ukupni trošak obnove bi iznosio malo manje od 1,2 milijarde eura. To je bilo polazište za izradu ukupno sedam varijanti procjene troškova, a na kraju je odlučeno da je optimalna ona po kojoj se ukupna direktna financijska šteta procjenjuje na oko 5,6 milijardi eura, odnosno oko 42 milijarde kuna. S druge pak strane, kada bi se sve oštećene zgrade išle pojačavati na razinu danas važećih propisa, to bi stajalo 13,3 milijarde eura.

 
Izvor fotografija: Cropix

Preliminarne preglede zgrada obavljali su inženjeri - volonteri. Gradski ured za upravljanje u hitnim situacijama omogućio je online aplikaciju putem koje su se građani mogli prijaviti zgradu za pregled oštećenja nakon potresa. Po popunjavanju upitnika, zgrada je ušla u bazu podataka za pregled oštećenja od potresa, a njezino stanje utvrđivali su statičari u organizaciji Stožera za civilnu zaštitu. Građani se nakon preliminarne procjene oštećenja građevina za sva dodatna pitanja mogu obratiti Sektoru za građenje i sanaciju oštećenih objekata društvenih djelatnosti i stambenih objekata, Ulica grada Vukovara 58b, I. kat, soba 106, tel: 01/6100-921; 01/6100-709 , e-mail: obnovazgrada@zagreb.hr

Ministarstvo je u suradnji s sudskim vještacima građevinske struke – procjeniteljima, prema zahtjevu Grada Zagreba i uputi Državnog povjerenstva za procjenu šteta, a radi pojašnjenja i olakšavanja rada članova stručnog povjerenstva, u lipnju 2020. godine izradilo preporuke za primjenu Pravilnika o registru štete od prirodnih nepogoda za procjenu štete na građevinama. Svrha ovih preporuka je razjasniti te pojasniti odredbe Pravilnika te način i strukturu samoga pregleda (konačne procjene štete) kojim će se utvrđivati iznosi nastalih šteta na građevinama oštećenim u potresu. U preporukama je dano stručno mišljenje o načinu izvršenja postupka, propisanim procedurama i odabranoj metodologiji te tko i kako procjenjuje štetu na oštećenoj imovini koja se dogodila u potresu 22. ožujka 2020. godine.



Obnova zgrada i sanacija šteta

Organizirana obnova zgrada krenuti će nakon donošenja Zakona o obnovi i programa sanacije. Prije nego se obnova započne, potrebno je za radove izraditi projekte i ugovoriti izvođenje. 

No dok se ne donese Zakon o obnovi postoje propisi koji su na snazi tako da građani mogu krenuti u obnovu. 

 

Izvor fotografija: Cropix

Trenutno važeća građevinska regulativa omogućava uklanjanje posljedica potresa koji je umanjio ili ugrozio uporabljivost građevina izvođenjem radova izvanrednog održavanja na način da se odgovarajućim ispravnim jednakovrijednim dijelovima zamjene dijelovi građevine i oprema, uređaji i instalacije koje su oštećena izvanrednim događajem. Tako je prema postojećem zakonu moguće izvršiti zamjenu krovnog pokrova bez potrebe za izradom projekta, dok je izmjena krovne konstrukcije, zidova, stupova ili dimovodne cijevi provodi isključivo na temelju projekta izrađenog od ovlaštenih osoba. Za konstrukcije su nadležni ovlašteni inženjeri građevinarstva, a za dimnjake ovlašteni inženjeri građevinarstva i ovlašteni inženjeri strojarstva. Za cjelovitu obnovu potresom oštećene zgrade i poboljšanje njezine otpornosti na djelovanje potresa potrebo je izraditi posebni projekt.

 

Izvor fotografija: Cropix

Donesene su i izmjene i dopune Tehničkog propisa za građevinske konstrukcije koje su na snazi od 2. srpnja 2020. godine. Novina propisa je Prilog sa razinama obnove potresom oštećenih konstrukcija zgrada u odnosu na mehaničku otpornost i stabilnost. Cilj izmjene i dopune Tehničkog propisa je bio jasnije definirati postupak popravka i pojačanja konstrukcijskih i/ili nekonstrukcijskih elemenata s razinom obnove koja je primjerena opasnosti područja i potresnom riziku zgrade, a vezano za potresnu oštetljivost zgrade i njezinu namjenu. U Prilogu izmjena i dopuna Tehničkog propisa su opisane razine obnove potresom oštećenih konstrukcija zgrada za područje Grada Zagreba, Krapinsko-zagorske i Zagrebačke županije. Obnovom građevinske konstrukcije zgrade ne smije se nepovoljno utjecati na ispunjavanje ostalih temeljnih zahtjeva u odnosu na razinu na kojoj su bili ispunjeni prije potresa dok se obnova treba provoditi na razinu prema Prilogu izmjena i dopuna Tehničkog propisa ili na razinu protupotresne otpornosti koja je vrijedila u trenutku kada je zgrada izgrađena, s time da je mjerodavan stroži kriterij protupotresne otpornosti. 

Ministarstvo je izradilo i javno objavilo „Vodič za aktivnosti nakon potresa“ koji donosi pregled svih dosadašnjih aktivnosti Ministarstva graditeljstva i prostornoga uređenja vezanih uz sanaciju oštećenih zgrada te presjek zakonskog okvira ovisno o tipu sanacije koju je potrebno provesti. Svi zainteresirani građani i inženjeri mogu ga slobodno preuzeti.

   
              

Građevinski fakultet Sveučilišta u Zagrebu i Hrvatska komora inženjera građevinarstva izradili su priručnik  ''Urgentni program potresne obnove – UPPO''. Autori i suradnici su kod izrade priručnika posebno vodili računa da tehnička rješenja koja se predlažu za obnovu dimnjaka, zabatnih zidova i ostalih tavanskih struktura budu i konačno rješenje te da se obnova može nastaviti po Razinama obnove, kako će to biti propisano Zakonom.

           
              


Sanacija dimnjaka

Sanacija dimnjaka ne može se tipizirati, svaki dimnjak potrebno je zasebno sagledati. Ovlašteni strojarski i građevinski inženjer će dati rješenje sanacije ovisno o građi, položaju i stanju dimnjaka. 

Ministarstvo je 11. svibnja 2020. godine objavilo  Upute za vlasnike zgrada i upravitelje, odnosno predstavnike suvlasnika, a vezano za sanaciju dimnjaka. Hodogram je razrađen za popravak ili zamjenu dimnjaka, s obzirom da je velika većina upita i nedoumica upravo u ovom dijelu obnove. Upravitelji zgrada i (su)vlasnici trebaju angažirati stručne ljude (projektante, izvođače, nadzorne inženjere), čime će se osigurati optimalna inženjerska rješenja i uspješna realizacija ove prve faze obnove.   



Sukladno trenutno važećoj građevinskoj regulativi izmjena dimovodne cijevi provodi se isključivo na temelju projekta izrađenog od ovlaštenih osoba (ovlaštenog inženjera strojarstva i ovlaštenog inženjera građevinarstva). Ovakvo postupanje definirano je detaljno u Tehničkom propisu za dimnjake u građevinama („Narodne novine“ broj 3/07), gdje se osim uključenih struka, između ostalog, detaljno propisuje sadržaj projekta dimnjaka, a i tehnička svojstva i drugi zahtjevi za građevne proizvode namijenjene ugradnji u dimnjake. Ovlašteni inženjeri građevinarstva i strojarstva raspolažu sa potrebnim znanjima kako bi ovaj tehnički propis primjenjivali u svakoj specifičnoj situaciji. 

Dakle, aspekt građevinskog elementa dimnjaka detaljno je propisan u Tehničkom propisu za dimnjake („Narodne novine“ broj 3/07) koji je u nadležnosti ovog Ministarstva dok je aspekt koji se tiče njegove funkcionalnosti u termo-tehničkom smislu propisan u Zakonu o zapaljivim tekućinama i plinovima („Narodne novine“ broj 108/95, 56/10) koji je u nadležnosti Ministarstva unutarnjih poslova, gdje je dimnjak dio plinske instalacije.


Dodjela novčane pomoći građanima

U četvrtak 7. svibnja 2020. godine, Vlada RH je donijela Odluku da se rebalansom proračuna osigura 141 milijun kuna za hitne sanacije i nabavku bojlera građanima pogođenim potresom.  

Nastavno na odluku Vlade, Ministarstvo graditeljstva i prostornoga uređenja je 2. lipnja 2020. godine objavilo javni poziv za dodjelu novčane pomoći za privremenu i nužnu zaštitu i popravak zgrada oštećenih potresom na području Grada Zagreba, Zagrebačke županije i Krapinsko-zagorske županije. Prijave se zaprimaju putem elektroničke usluge e-Hitni popravak zgrada oštećenih u potresu sustava e-Građani od 10. lipnja do 31. listopada 2020. godine. Informacije o obnovi zgrada oštećenih potresom te prijavi na javni poziv mogu se dobiti svakim radnim danom od 9 do 14 sati na telefon 01/3782-117.

  
Izvor fotografije: Cropix

Podnositelji prijava su vlasnici i suvlasnici zgrada. U njihovo ime prijavu mogu podnijeti:

  1. Upravitelji zgrada i/ili
  2. Predstavnici suvlasnika za višestambene i poslovno-stambene zgrade
  3. Su/vlasnici obiteljskih kuća
  4. Ovlašteni punomoćnici podnositelja prijave, uz uvjet prilaganja punomoći

Digitalne prijave mogu predati i opunomoćenici predstavnika suvlasnika zgrada i suvlasnika/vlasnika kuća, također putem sustava e-Građani, što se preporučuje. Ako se opunomoćuje osoba samo za predaju prijave putem sustava e-Građani, onda takvu punomoć ne treba ovjeriti kod javnog bilježnika. Ukoliko punomoć obuhvaća i planiranje uplate dodijeljene novčane pomoći na IBAN opunomoćenika ili treće osobe, tada je potrebna javnobilježnički ovjerena suglasnost svih suvlasnika zgrade/obiteljske kuće, kojom svi suvlasnici pristaju da se uplata za konkretnu zgradu ili kuću izvrši na IBAN (račun) osobe koji je u suglasnosti naveden.

No, iako se prijave zaprimaju digitalno, građani koji to nisu u mogućnosti, svoj zahtjev mogu predati osobno, svakim radnim danom u vremenu od 9 do 14 sati na lokaciji Ministarstva graditeljstva i prostornoga uređenja u Zagrebu, Vinogradska cesta 25. Dokumentaciju mogu dostavljati u papirnatom obliku, ali i u digitalnom obliku (na mediju USB-a, CD-a ili DVD-a).  

Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost 10. lipnja 2020. objavio je javni poziv za sufinanciranje kupnje kondenzacijskih bojlera. Informacije o javnom pozivu i načinu prijave mogu se dobiti na internetskim stranicama Fonda http://www.fzoeu.hr/.


Zamjenski smještaj

Za one kojima su kuće toliko stradale da nisu sigurne za boravak osiguran je privremeni smještaj i topli obrok u studenom domu Cvjetno naselje. Krizni stožer grada Zagreba pozvao je one čije su zgrade ozbiljno oštećene u potresu da se jave na posebnu liniju kako bi im se osigurala adekvatna pomoć u najkraćem mogućem roku. Grad je otvorio besplatan broj 0800 8805 na kojemu građani koji su pogođeni potresom mogu dobiti pomoć.
 

Izvor fotografija: Cropix

Vlada je 14. svibnja 2020. godine donijela Odluku o sufinanciranju najma a za njenu provedbu je zaduženo Ministarstvo državne imovine. Odluka je objavljena u "Narodnim novinama" broj 57/20 15. svibnja 2020. godine. Ministarstvo državne imovine 19. svibnja 2020. raspisalo je Javni poziv za financiranje najamnine za stambeno zbrinjavanje osoba čije su nekretnine stradale u potresu na području grada Zagreba, Zagrebačke županije i Krapinsko-zagorske županije. Za sve dodatne informacije vezane uz zamjenski smještaj građani se mogu obratiti svakim radnim danom od 8:30 do 16:30 sati na telefon: 01/6448-900 ili e-mail: financiranje.najamnine@midim.hr.


Sredstva za sanaciju 

Obnova, osim što je stručno kompleksna i podrazumijeva interdisciplinaran pristup, bit će i izuzetno financijski zahtjevna. Zato je Vlada Republike Hrvatske paralelno sa izradom Zakona pokrenula je i proces osiguravanja sredstava iz drugih izvora.
 
26. lipnja 2020. godine Odbor izvršnih direktora Svjetske banke odobrio je dva projekta ukupne vrijednosti 500 milijuna američkih dolara radi pružanja hitne potpore hrvatskim vlastima u ublažavanju učinaka trostrukog šoka koji je pogodio zemlju ranije tijekom godine. Krizu bez presedana prouzrokovali su učinci virusa COVID-19 na zdravlje, gospodarska kriza izazvana karantenama (eng. lockdown) zbog pandemije u Hrvatskoj i širom svijeta te velike štete koje je prouzročio najjači potres u posljednjih 140 godina koji je 22. ožujka pogodio područje Zagreba.

Podsjetimo kako je Ministarstvo graditeljstva i prostornoga uređenja još 26. ožujka 2020. godine počelo komunikaciju sa Svjetskom bankom, a od travnja i gotovo svakodnevno komuniciralo i pripremalo dokumentaciju po ubrzanoj proceduri. U tu svrhu zajedno s Građevinskim fakultetom u Zagrebu i stručnjacima Hrvatske komore građevinskih inženjera izrađene su i prve procjene troška obnove. Vlada Republike Hrvatske 4. lipnja 2020. godine prihvatila je Izvješće o vođenim pregovorima za sklapanje Ugovora o zajmu između Republike Hrvatske i Međunarodne banke za obnovu i razvoj za Projekt obnove nakon potresa i jačanja pripravnosti javnog zdravstva s ukupnom vrijednosti zajma u iznosu od 200 milijuna USD. Paralelno s tim, Ministarstvo graditeljstva radilo je i na pripremi dokumentacije za Fond za solidarnost Europske unije za čiju prijavu je nadležno Ministarstvo regionalnog razvoja i fondova EU.

Za potrebe prikupljanja sredstava iz vanjskih izvora financiranja Ministarstva graditeljstva u suradnji sa stručnjacima Građevinskog fakulteta i Komore građevinara izradilo je i prvu preliminarnu procjenu troška obnove, što je bio temeljni dokument za pokretanje procedure.

  
Izvor fotografija: Cropix