Obnova zgrada oštećenih potresom na području Grada Zagreba i okolice

Stranica je ažurirana 21. rujna 2020. godine

 
Izvor fotografija: Cropix

Dana 22. ožujka 2020. u 6:24 sati seizmografi Seizmološke službe Republike Hrvatske zabilježili su vrlo jak potres magnitude 5.5 prema Richteru s epicentrom 7 km sjeverno od središta Zagreba (Markuševec) na dubini od 10 km.

U potresu je oštećeno 25 tisuća zgrada, što privatnih, što javne namjene. Nakon potresa neuporabljivo je, ili privremeno neuporabljivo, više od 6 tisuća zgrada, među kojima su dječji vrtići, osnovne škole, srednje škole, fakulteti, instituti, znanstvene ustanove i ustanove kulture. 

Oko 1,5 posto oštećenih zgrada javne je namjene, a 98,5 posto su zgrade u privatnom vlasništvu.

Najviše je razorena iznimno vrijedna visoko urbana struktura glavnog grada Republike Hrvatske, gdje se procjenjuje da su najveća oštećenja u gradskim četvrtima Donji grad, Gornji grad-Medveščak, Gornja Dubrava, Maksimir, Podsljeme i Sesvete.

Nakon djelovanja potresa, osim trenutnih i vidljivih oštećenja konstrukcije, stare zidane zgrade dodatno su izgubile znatan dio svoje mehaničke otpornosti za prihvat novog potresnog opterećenja te je potreban ozbiljan inženjerski pristup obnove kako bi iste u nastavku ispunjavale svoju svrhu. 

Sve javne i gradske službe odmah su izašle na teren – Civilna zaštita, vatrogasci, policija, medicinske službe, Hrvatska vojska i brojni volonteri. U roku od sat i pol, cijeli državni vrh sastao se u Nacionalnoj i sveučilišnoj knjižnici te koordinirao njihovo djelovanje. Razmjeri šteta procijenjeni su na 86 milijardi kuna, što je oko 60 posto godišnjeg državnog proračuna.

 

Izvor fotografija: Cropix


Zakon o obnovi zgrada oštećenih potresom na području Grada Zagreba, Krapinsko-zagorske županije i Zagrebačke županije      ​

Zakon o obnovi zgrada oštećenih potresom u Zagrebu, Krapinsko-zagorskoj i Zagrebačkoj županiji donio je Hrvatski sabor 11. rujna 2020. godine. Od 138 nazočnih zastupnika, za zakon je glasovalo njih 124, suzdržanih je bilo deset, protiv četvero. 

Njime se uređuje način i postupak obnove odnosno uklanjanja zgrada oštećenih potresom 22. ožujka 2020., određuje se gradnja zamjenskih obiteljskih kuća i stambeno zbrinjavanje osoba pogođenih tom katastrofom, nadležna tijela kao i rokovi za postupanje i modeli financiranja.


Ciljevi Zakona

Osnovni ciljevi zakona podijeljeni su na kratkoročne i žurne te na dugoročne i sveobuhvatne ciljeve. Pod kratkoročnim se podrazumijeva konstrukcijska obnova zgrada s pojačanjem konstrukcijskih elemenata kako bi oštećene zgrade bile sposobne izdržati buduće potrese, te kako bi se što prije provela zaštita od daljnjih šteta i ugroze života i zdravlja ljudi koji koriste te zgrade ili se nalaze u njihovoj blizini, kao i žurni povratak stanovnika svojim domovima. Sve procedure u izvođenju radova na obnovi zgrada su podređene navedenom žurnom ispunjavanju tog osnovnog cilja. Sve ostalo je nadgradnja koja se nalazi u daljnjim fazama razvitka grada.

  1. Zbog narušene mehaničke otpornosti i stabilnosti, potrebno je žurno djelovati kako bi se spriječilo daljnje propadanje zgrada i time ugroza života i zdravlja ljudi:
1.1. Skraćenje svih procedura i postupaka
1.2. Žurna pomoć građanima
1.3. Žurne privremene mjere zaštite zgrada
1.4. Žurna konstrukcijska obnova zgrada s pojačanjem otpornosti i stabilnosti 
  1. Zaštita povijesno urbane cjeline grada
  2. Cjelovita obnova zgrada javne namjene i zgrada koje su pojedinačno zaštićeno kulturno dobro
  3. Svrhovito trošenje javnih sredstava uz maksimalnu kontrolu i uvid javnosti


Zakon je donesen, što slijedi?
 
Vlada je na sjednici u četvrtak 24. rujna 2020. godine, osnovala Stručni savjet za obnovu koji će obavljati savjetodavne i po potrebi druge poslove vezane uz stručna pitanja u provedbi Zakona o obnovi zgrada oštećenih potresom na području Grada Zagreba, Krapinsko-zagorske županije i Zagrebačke županije. Osnivanjem Stručnog savjeta osigurava se sudjelovanje struke u provedbi predmetnog Zakona te će se na taj način doprinijeti njegovoj kvalitetnijoj i uspješnijoj provedbi.

Stručni savjet ima predsjednika, dva zamjenika predsjednika te 20 članova i 20 zamjenika članova, a imenuje ih Vlada.  Predsjednik Stručnog savjeta je ministar prostornoga uređenja, graditeljstva i državne imovine Darko Horvat, a zamjenici su mu Tomislav Pokaz iz Ureda predsjednika Vlade i Olivera Majić iz Grada Zagreba.

Članovi Savjeta su i Željko Uhlir iz Ministarstva prostornoga uređenja, graditeljstva i državne imovine te Davor Trupković iz Ministarstva kulture i medija. Članovi Stručnog savjeta su istaknuti stručnjaci u svojoj struci.


Slijedi osnivanje Fonda za obnovu Grada Zagreba, Krapinsko-zagorske i Zagrebačke županije. Fond se osniva za obavljanje stručnih i drugih poslova pripreme, organiziranja i provedbe obnove zgrada oštećenih potresom i praćenje provedbe programa mjera obnove osniva se Fond za obnovu. Osnivači Fonda su Republika Hrvatska, Grad Zagreb, Krapinsko-zagorska i Zagrebačka županija.

Program mjera i aktivnosti obnove

Obnova i druge mjere provodit će se na način i u skladu s programima mjera i aktivnostima obnove, koje će donositi Vlada na prijedlog Ministarstva prostornoga uređenja, graditeljstva i državne imovine. Ministarstvo prijedloge programa mjera izrađuje u suradnji sa Stručnim savjetom za obnovu, a po potrebi i s drugim javnopravnim tijelima i osobama.

Obnova, odnosno uklanjanje oštećenih zgrada, gradnja zamjenskih obiteljskih kuća i stambeno zbrinjavanje osoba pogođenih potresom, prema ovom Zakonu, provodi se na temelju odluke koje donosi Ministarstvo.

Što se obavlja i na koji način?

Na temelju ovoga Zakona obnavljat će se postojeće oštećene zgrade i to zgrade javne namjene, višestambene zgrade, poslovne zgrade, stambeno poslovne zgrade i obiteljske kuće. Zakon ne predviđa obnovu pojedinačnih stanova, već samo konstrukciju zgrada čime se zadovoljava javni interes u čuvanju zdravlja i života ljudi koji te zgrade koriste ili se nalaze u njihovoj neposrednoj blizini.

Oštećene zgrade, ovisno o njihovoj namjeni i stupnju oštećenja, obnavljat će se na 4 načina, prema Programu mjera: ili popravkom nekonstrukcijskih elemenata bitnih za uporabljivost zgrade, ili popravkom konstrukcije, ili pojačanjem konstrukcije, ili cjelovitom obnovom, odnosno kombinacijom više načina ovisno o ocjeni ovlaštenog projektanta.
 
Zakon predviđa izradu projekta obnove zgrade, ovisno o namjeni zgrade odnosno dijela zgrade koji se obnavlja, koji mora biti izrađen tako da zgrada nakon obnove ispunjava temeljne zahtjeve za mehaničku otpornost i stabilnost najmanje u jednakoj mjeri kao prije obnove, a ako je to moguće i pojačanjem konstrukcije.
 
Obnova konstrukcije zgrade provodi se prema razinama obnove građevinskih konstrukcija iz Priloga III. Tehničkog propisa o izmjenama i dopunama tehničkog propisa za građevinske konstrukcije (Narodne novine, broj 75/20).


Stambeno zbrinjavanje građana čiji su objekti stradali u potresu

Vlada je 27. kolovoza 2020. godine usvojila i zaključak o privremenom stambenom zbrinjavanju osoba čije su nekretnine stradale u potresu na području Grada Zagreba, Krapinsko-zagorske županije  i Zagrebačke županije, privremeno smještenih u Studentskom domu "Cvjetno naselje". Sredstva za tu namjenu osigurat će se iz Fonda solidarnosti EU-a. 

Odlukom ministra Horvata od 11. rujna 2020. godine građani kojima su nekretnina toliko stradale da u istima ne mogu boraviti su iz Studentskog doma "Cvjetno naselje"  preslili u novi privremeni smještaj – Hostel „Arena“. 

 
Izvor fotografija: Cropix

Vlada je 14. svibnja 2020. godine donijela Odluku o sufinanciranju najma. Odluka je objavljena u "Narodnim novinama" broj 57/20 15. svibnja 2020. godine. Ministarstvo državne imovine 19. svibnja 2020. raspisalo je Javni poziv za financiranje najamnine za stambeno zbrinjavanje osoba čije su nekretnine stradale u potresu na području grada Zagreba, Zagrebačke županije i Krapinsko-zagorske županije

Do 10. rujna 2020. godine isplaćeno je 1.946.738,77 kuna za financiranje najamnine te je donijeto 313 rješenja kojima se podnositeljima zahtjeva utvrđuje pravo na financiranje najamnine te 212 rješenja kojima se temeljem rješenja kojima se utvrđuje pravo na financiranje najamnine i sklopljenih ugovora o najmu određuje mjesečna isplata sredstava za zamjenski stan.

Za sve dodatne informacije vezane uz zamjenski smještaj građani se mogu obratiti svakim radnim danom od 8:30 do 16:30 sati na telefon: 01/6448-900 ili e-mail: financiranje.najamnine@mpgi.hr


Obnova zgrada i sanacija šteta

Prije nego se organizirana obnova započne, potrebno je za radove izraditi projekte i ugovoriti izvođenje. 

 
Izvor fotografija: Cropix

Uklanjanje posljedica potresa koji je umanjio ili ugrozio uporabljivost građevina može se izvesti radovima izvanrednog održavanja na način da se odgovarajućim ispravnim jednakovrijednim dijelovima zamjene dijelovi građevine i oprema, uređaji i instalacije koje su oštećene izvanrednim događajem. Zamjenu krovnog pokrova moguće je izvesti bez potrebe za izradom projekta, dok je izmjena krovne konstrukcije, zidova, stupova ili dimovodne cijevi provodi isključivo na temelju projekta izrađenog od ovlaštenih osoba. Za konstrukcije su nadležni ovlašteni inženjeri građevinarstva, a za dimnjake ovlašteni inženjeri građevinarstva i ovlašteni inženjeri strojarstva. Za cjelovitu obnovu potresom oštećene zgrade i poboljšanje njezine otpornosti na djelovanje potresa potrebo je izraditi posebni projekt.

 

Izvor fotografija: Cropix

Novina Izmjena i dopuna Tehničkog propisa za građevinske konstrukcije, koje su na snazi od 2. srpnja 2020. godine, je Prilog sa razinama obnove potresom oštećenih konstrukcija zgrada u odnosu na mehaničku otpornost i stabilnost. Cilj izmjene i dopune Tehničkog propisa je bio jasnije definirati postupak popravka i pojačanja konstrukcijskih i/ili nekonstrukcijskih elemenata s razinom obnove koja je primjerena opasnosti područja i potresnom riziku zgrade, a vezano za potresnu oštetljivost zgrade i njezinu namjenu. U Prilogu izmjena i dopuna Tehničkog propisa su opisane razine obnove potresom oštećenih konstrukcija zgrada za područje Grada Zagreba, Krapinsko-zagorske i Zagrebačke županije. Obnovom građevinske konstrukcije zgrade ne smije se nepovoljno utjecati na ispunjavanje ostalih temeljnih zahtjeva u odnosu na razinu na kojoj su bili ispunjeni prije potresa dok se obnova treba provoditi na razinu prema Prilogu izmjena i dopuna Tehničkog propisa ili na razinu protupotresne otpornosti koja je vrijedila u trenutku kada je zgrada izgrađena, s time da je mjerodavan stroži kriterij protupotresne otpornosti. 

3. srpnja 2020. godine Ministarstvo je dalo Uputu o postojećim zakonskim mogućnostima pristupanja obnavljanju zgrada oštećenih u potresu nakon stupanja na snagu Tehničkog propisa o izmjenama i dopunama Tehničkog propisa o građevinskim konstrukcijama ("Narodne novine" broj 75/20). 

Dajemo informaciju i kako je izrađen i javno objavljen „Vodič za aktivnosti nakon potresa“ koji donosi pregled svih dosadašnjih aktivnosti Ministarstva graditeljstva i prostornoga uređenja vezanih uz sanaciju oštećenih zgrada te presjek zakonskog okvira ovisno o tipu sanacije koju je potrebno provesti. Svi zainteresirani građani i inženjeri mogu ga slobodno preuzeti.

   
              

Građevinski fakultet Sveučilišta u Zagrebu i Hrvatska komora inženjera građevinarstva izradili su priručnik  ''Urgentni program potresne obnove – UPPO''. Autori i suradnici su kod izrade priručnika posebno vodili računa da tehnička rješenja koja se predlažu za obnovu dimnjaka, zabatnih zidova i ostalih tavanskih struktura budu i konačno rješenje te da se obnova može nastaviti po Razinama obnove, kako će to biti propisano Zakonom.

           
              


Sanacija dimnjaka

Sanacija dimnjaka ne može se tipizirati, svaki dimnjak potrebno je zasebno sagledati. Ovlašteni strojarski i građevinski inženjer će dati rješenje sanacije ovisno o građi, položaju i stanju dimnjaka. 

Ministarstvo je 11. svibnja 2020. godine objavilo  Upute za vlasnike zgrada i upravitelje, odnosno predstavnike suvlasnika, a vezano za sanaciju dimnjaka. Hodogram je razrađen za popravak ili zamjenu dimnjaka, s obzirom da je velika većina upita i nedoumica upravo u ovom dijelu obnove. Upravitelji zgrada i (su)vlasnici trebaju angažirati stručne ljude (projektante, izvođače, nadzorne inženjere), čime će se osigurati optimalna inženjerska rješenja i uspješna realizacija ove prve faze obnove.   



Sukladno trenutno važećoj građevinskoj regulativi izmjena dimovodne cijevi provodi se isključivo na temelju projekta izrađenog od ovlaštenih osoba (ovlaštenog inženjera strojarstva i ovlaštenog inženjera građevinarstva). Ovakvo postupanje definirano je detaljno u Tehničkom propisu za dimnjake u građevinama („Narodne novine“ broj 3/07), gdje se osim uključenih struka, između ostalog, detaljno propisuje sadržaj projekta dimnjaka, a i tehnička svojstva i drugi zahtjevi za građevne proizvode namijenjene ugradnji u dimnjake. Ovlašteni inženjeri građevinarstva i strojarstva raspolažu sa potrebnim znanjima kako bi ovaj tehnički propis primjenjivali u svakoj specifičnoj situaciji. 

Dakle, aspekt građevinskog elementa dimnjaka detaljno je propisan u Tehničkom propisu za dimnjake („Narodne novine“ broj 3/07) koji je u nadležnosti ovog Ministarstva dok je aspekt koji se tiče njegove funkcionalnosti u termo-tehničkom smislu propisan u Zakonu o zapaljivim tekućinama i plinovima („Narodne novine“ broj 108/95, 56/10) koji je u nadležnosti Ministarstva unutarnjih poslova, gdje je dimnjak dio plinske instalacije.


Dodjela novčane pomoći građanima

U četvrtak 7. svibnja 2020. godine, Vlada RH je donijela Odluku da se rebalansom proračuna osigura 141 milijun kuna za hitne sanacije i nabavku bojlera građanima pogođenim potresom.  

Nastavno na odluku Vlade, Ministarstvo graditeljstva i prostornoga uređenja je 2. lipnja 2020. godine objavilo javni poziv za dodjelu novčane pomoći za privremenu i nužnu zaštitu i popravak zgrada oštećenih potresom na području Grada Zagreba, Zagrebačke županije i Krapinsko-zagorske županije.

Radi se o novčanoj pomoći do 12 tisuća kuna za svaku samostalnu jedinicu u zgradi, a spomenuti iznos namijenjen je za pomoć za hitne sanacije dimnjaka, kao i za popravak ili zamjenu zabatnog zida, popravak dizala te nužnu privremenu zaštitu zgrade od utjecaja atmosferilija i uklanjanja/pridržanja opasnih dijelova zgrade koji su mogli, odnosno koji mogu, ugroziti život ili zdravlje ljudi. 

Prijave se zaprimaju putem elektroničke usluge e-Hitni popravak zgrada oštećenih u potresu sustava e-Građani od 10. lipnja do 31. listopada 2020. godine

Informacije o obnovi zgrada oštećenih potresom te prijavi na javni poziv mogu se dobiti svakim radnim danom od 9 do 14 sati na telefon 01/3782-117.

  
Izvor fotografije: Cropix

Podnositelji prijava su vlasnici i suvlasnici zgrada. U njihovo ime prijavu mogu podnijeti:

  1. Upravitelji zgrada i/ili
  2. Predstavnici suvlasnika za višestambene i poslovno-stambene zgrade
  3. Su/vlasnici obiteljskih kuća
  4. Ovlašteni punomoćnici podnositelja prijave, uz uvjet prilaganja punomoći

Digitalne prijave mogu predati i opunomoćenici predstavnika suvlasnika zgrada i suvlasnika/vlasnika kuća, također putem sustava e-Građani, što se preporučuje. Ako se opunomoćuje osoba samo za predaju prijave putem sustava e-Građani, onda takvu punomoć ne treba ovjeriti kod javnog bilježnika. Ukoliko punomoć obuhvaća i planiranje uplate dodijeljene novčane pomoći na IBAN opunomoćenika ili treće osobe, tada je potrebna javnobilježnički ovjerena suglasnost svih suvlasnika zgrade/obiteljske kuće, kojom svi suvlasnici pristaju da se uplata za konkretnu zgradu ili kuću izvrši na IBAN (račun) osobe koji je u suglasnosti naveden.

No, iako se prijave zaprimaju digitalno, građani koji to nisu u mogućnosti, svoj zahtjev mogu predati osobno, svakim radnim danom u vremenu od 9 do 14 sati na lokaciji Ministarstva graditeljstva i prostornoga uređenja u Zagrebu, Vinogradska cesta 25. Dokumentaciju mogu dostavljati u papirnatom obliku, ali i u digitalnom obliku (na mediju USB-a, CD-a ili DVD-a).  

Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost 10. lipnja 2020. objavio je javni poziv za sufinanciranje kupnje kondenzacijskih bojlera. Informacije o javnom pozivu i načinu prijave mogu se dobiti na internetskim stranicama Fonda http://www.fzoeu.hr/.

 

Sredstva za sanaciju 

Obnova, osim što je stručno kompleksna i podrazumijeva interdisciplinaran pristup, bit će i izuzetno financijski zahtjevna. Zato je Vlada Republike Hrvatske paralelno sa izradom Zakona pokrenula je i proces osiguravanja sredstava iz drugih izvora.
 
26. lipnja 2020. godine Odbor izvršnih direktora Svjetske banke odobrio je dva projekta ukupne vrijednosti 500 milijuna američkih dolara radi pružanja hitne potpore hrvatskim vlastima u ublažavanju učinaka trostrukog šoka koji je pogodio zemlju ranije tijekom godine. Krizu bez presedana prouzrokovali su učinci virusa COVID-19 na zdravlje, gospodarska kriza izazvana karantenama (eng. lockdown) zbog pandemije u Hrvatskoj i širom svijeta te velike štete koje je prouzročio najjači potres u posljednjih 140 godina koji je 22. ožujka pogodio područje Zagreba.

Ugovor o zajmu za projekt obnove nakon potresa i jačanja pripravnosti javnog zdravstva, za čiju je provedbu nadležno Ministarstvo prostornoga uređenja, graditeljstva i državne imovine, potpisan je 1. i 2. srpnja 2020. godine, a potpisnici su potpredsjednik Vlade Republike Hrvatske i ministar financija Zdravko Marić i Elisabetta Capannelli, direktorica Ureda Svjetske banke za Hrvatsku. Nakon potpisa, međunarodni ugovori podliježu ratifikaciji u Hrvatskom saboru te je Zakon o potvrđivanju Ugovora o zajmu između Republike Hrvatske i Međunarodne banke za obnovu i razvoj ratificiran 31. srpnja 2020. godine i time su ostvareni osnovni preduvjeti stupanja na snagu.

Ugovor o zajmu između RH i Svjetske banke za projekt obnove nakon potresa i jačanja pripravnosti javnog zdravstva

Razvojni cilj projekta je pomoći Hrvatskoj u obnovi nakon potresa u Zagrebu i okolici, unaprijediti institucionalne kapacitete za obnovu i jačati nacionalne sustave za pripravnost javnog zdravstva.

Ukupna vrijednost zajma iznosi 200 mln USD.
 
  • Komponenta 1.: Oporavak i obnova nakon potresa (180 milijuna USD)
  • Komponenta 2.: Nadzor i pripravnost javnog zdravstva (15 milijuna USD)
  • Komponenta 3.: Upravljanje projektom (5 milijuna USD)

Podsjetimo kako je Ministarstvo graditeljstva i prostornoga uređenja još 26. ožujka 2020. godine počelo komunikaciju sa Svjetskom bankom, a od travnja i gotovo svakodnevno komuniciralo i pripremalo dokumentaciju po ubrzanoj proceduri. U tu svrhu zajedno s Građevinskim fakultetom u Zagrebu i stručnjacima Hrvatske komore građevinskih inženjera izrađene su i prve procjene troška obnove. Vlada Republike Hrvatske 4. lipnja 2020. godine prihvatila je Izvješće o vođenim pregovorima za sklapanje Ugovora o zajmu između Republike Hrvatske i Međunarodne banke za obnovu i razvoj za Projekt obnove nakon potresa i jačanja pripravnosti javnog zdravstva s ukupnom vrijednosti zajma u iznosu od 200 milijuna USD. Paralelno s tim, Ministarstvo graditeljstva radilo je i na pripremi dokumentacije za Fond za solidarnost Europske unije za čiju prijavu je nadležno Ministarstvo regionalnog razvoja i fondova EU.

Za potrebe prikupljanja sredstava iz vanjskih izvora financiranja Ministarstva graditeljstva u suradnji sa stručnjacima Građevinskog fakulteta i Komore građevinara izradilo je i prvu preliminarnu procjenu troška obnove, što je bio temeljni dokument za pokretanje procedure. Analiza „Brza procjena šteta i potreba (RDNA)“, u čijoj je pripremi pomogla Banka, završena je krajem srpnja 2020. te je olakšala i omogućila kvantificiranje financijskog učinka potresa. Nakon kvalitetno pripremljenog zahtjeva za pomoć iz Fonda solidarnosti EU-a za sanaciju šteta od potresa u Zagrebu i okolici, Europska komisija je sredinom kolovoza odobrila predujam u iznosu od 88,9 milijuna eura što je najveći predujam ikad isplaćen iz EUSF-a. 

 

Preliminarna procjena štete

23. travnja 2020. godine profesor Josip Atalić iz Građevinskog fakulteta predstavio je preliminarnu procjenu obnove Zagreba i okolice nakon potresa od oko 5,6 milijardi eura koja uključuje cjelovitu obnovu, onu do razine trenutno važećih normi o otpornosti na potrese, samo za bolnice i obrazovne ustanove, dok bi cijena takve obnove za sve oštećene objekte iznosila oko 13,3 milijarde eura.

Kada bi se napravile samo nužne, "kozmetičke" mjere, ukupni trošak obnove bi iznosio malo manje od 1,2 milijarde eura. To je bilo polazište za izradu ukupno sedam varijanti procjene troškova, a na kraju je odlučeno da je optimalna ona po kojoj se ukupna direktna financijska šteta procjenjuje na oko 5,6 milijardi eura, odnosno oko 42 milijarde kuna. S druge pak strane, kada bi se sve oštećene zgrade išle pojačavati na razinu danas važećih propisa, to bi stajalo 13,3 milijarde eura.

 
Izvor fotografija: Cropix

Preliminarne preglede zgrada obavljali su inženjeri - volonteri. Gradski ured za upravljanje u hitnim situacijama omogućio je online aplikaciju putem koje su se građani mogli prijaviti zgradu za pregled oštećenja nakon potresa. Po popunjavanju upitnika, zgrada je ušla u bazu podataka za pregled oštećenja od potresa, a njezino stanje utvrđivali su statičari u organizaciji Stožera za civilnu zaštitu. Građani se nakon preliminarne procjene oštećenja građevina za sva dodatna pitanja mogu obratiti Sektoru za građenje i sanaciju oštećenih objekata društvenih djelatnosti i stambenih objekata, Ulica grada Vukovara 58b, I. kat, soba 106, tel: 01/6100-921; 01/6100-709 , e-mail: obnovazgrada@zagreb.hr

Ministarstvo je u suradnji s sudskim vještacima građevinske struke – procjeniteljima, prema zahtjevu Grada Zagreba i uputi Državnog povjerenstva za procjenu šteta, a radi pojašnjenja i olakšavanja rada članova stručnog povjerenstva, u lipnju 2020. godine izradilo preporuke za primjenu Pravilnika o registru štete od prirodnih nepogoda za procjenu štete na građevinama. Svrha ovih preporuka je razjasniti te pojasniti odredbe Pravilnika te način i strukturu samoga pregleda (konačne procjene štete) kojim će se utvrđivati iznosi nastalih šteta na građevinama oštećenim u potresu. U preporukama je dano stručno mišljenje o načinu izvršenja postupka, propisanim procedurama i odabranoj metodologiji te tko i kako procjenjuje štetu na oštećenoj imovini koja se dogodila u potresu 22. ožujka 2020. godine.

 

  
Izvor fotografija: Cropix