Obnova zgrada oštećenih potresom na području grada Zagreba, Zagrebačke i Krapinsko-zagorske županije

Stranica ažurirana 27. siječnja 2021. godine

Ova stranica sadrži osnovne informacije o obnovi i uklanjanju oštećenih zgrada, u skladu s utvrđenim stupnjem oštećenja, kao posljedica razornog potresa snage 5,5 po Richteru koji je 22. ožujka 2020. pogodio Zagreb, Krapinsko-zagorsku i Zagrebačke županiju. Potres je uzrokovao štetu na 25 tisuća zgrada i prouzročio štetu koja je procijenjena na golemih 86 milijardi kuna, što je iznos koji je na razini 60% državnog proračuna.

Ministarstvo je izradilo Vodič za podnošenje zahtjeva za obnovu namjenjen stanovnicima pogođenim potresom na području Grada Zagreba, Zagrebačke i Krapinsko-zagorske županije koji sadrži osnovne informacije za podnošenje zahtjeva za obnovu kao i pojašnjenja vezana uz samu proceduru podnošenja zahtjeva na temelju utvrđenog stupnja oštećenja zgrade.

 

Zakonski okvir

Na prijedlog Vlade, Hrvatski je sabor donio Zakon o obnovi zgrada oštećenih potresom na području Grada Zagreba, Krapinsko-zagorske županije i Zagrebačke županije, koji je stupio na snagu 17. rujna 2020. godine.

Radi zaštite života i zdravlja ljudi, zaštite životinja, zaštite imovine, zaštite okoliša, prirode i kulturne baštine te stvaranja uvjeta za uspostavu normalnoga života na pogođenom području, tim se zakonom:
 
  • uređuje način i postupak obnove odnosno uklanjanja zgrada oštećenih odnosno uništenih u tom potresu,
  • uređuje gradnja zamjenskih obiteljskih kuća i stambeno zbrinjavanje osoba pogođenih tom nepogodom,
  • određuju nadležna tijela, rokovi za postupanje i druga pitanja s tim u vezi.

Na temelju Zakona o obnovi, Vlada je 29. listopada 2020. donijela i Prvi program mjera obnove zgrada oštećenih potresom na području Grada Zagreba, Krapinsko-zagorske županije i Zagrebačke županije. Svrha je tog programa utvrditi mjere obnove zgrada koje se odnose na obnovu zgrada javne namjene, višestambenih zgrada, poslovnih zgrada, stambeno-poslovnih zgrada i obiteljskih kuća.

Sukladno Zakonu o obnovi i Prvom programu mjera obnove, uklanjanje oštećenih zgrada, odnosno njihova obnova te gradnja zamjenskih obiteljskih kuća i stambeno zbrinjavanje osoba pogođenih potresom provodi se na temelju odluka Ministarstva prostornoga uređenja, graditeljstva i državne imovine.
 

Postupak podnošenja zahtjeva za obnovu

Osobe koje su 22. ožujka 2020. bile vlasnici i suvlasnici zgrada koje su taj dan oštećene u potresu na području Grada Zagreba, Krapinsko-zagorske i Zagrebačke županije, ostvaruju sljedeća prava:
 
  • pravo na sufinanciranje konstrukcijskog dijela obnove postojeće potresom oštećene zgrade
  • pravo na uklanjanje postojeće zgrade i postojeće obiteljske kuće koja je izgubila mehaničku otpornost i/ili stabilnost u toj mjeri da je urušena ili njezina obnova nije moguća
  • pravo na sufinanciranje gradnje zamjenskih obiteljskih kuća kod potresom uništenih postojećih kuća
  • pravo na novčanu pomoć:
  • za privremenu zaštitu potresom oštećene postojeće zgrade
  • za konstrukcijsku obnovu potresom oštećene postojeće zgrade
  • u zamjenu za gradnju zamjenske obiteljske kuće
  • za troškove izrade glavnog projekta za rekonstrukciju potresom oštećene postojeće građevine čija je izrada započeta do stupanja na snagu Zakona o obnovi (16. rujna 2020.)

Postojeća građevina je u smislu članka 3. stavak 1. točke 23. Zakona o gradnji ("Narodne novine" broj 153/13, 20/17, 39/19) definirana kao građevina izgrađena na temelju građevinske dozvole ili drugog odgovarajućeg akta i svaka druga građevina koja je prema Zakonu o gradnji ili posebnom zakonu s njom izjednačena. Dodatno, u poglavlju 9. Prvog programa mjera obnove zgrada oštećenih potresom na području Grada Zagreba, Krapinsko-zagorske županije i Zagrebačke županije propisano je koji prilozi se podnose uz zahtjev za obnovu potresom oštećenje postojeće zgrade kao dokaz da je zgrada oštećena potresom postojeća zgrada.  

Obrasci za podnošenje zahtjeva
 
Obrasci za podnošenje zahtjeva dostupni su na internetskim stranicama Ministarstva. Popunjeni obrasci se zajedno sa pripadajućom dokumentacijom dostavljaju osobno ili preporučenom poštom na adresu:

Ministarstvo prostornoga uređenja, graditeljstva i državne imovine
„Zahtjev – obnova nakon potresa“
Ulica Republike Austrije 20
10000 Zagreb
 
U tijeku je i izrada internetske aplikacije e-Obnova koja će proces od zaprimanja zahtjeva do realizacije obnove učiniti transparentnim, a podnošenje zahtjeva bržim i lakšim.


Dodatne informacije o obnovi zgrada oštećenih potresom te podnošenju zahtjeva mogu se dobiti svakim radnim danom od 9 do 14 sati u Sektoru za provođenje mjera ublažavanja posljedica elementarnih nepogoda Ministarstva prostornoga uređenja, graditeljstva i državne imovine na telefon 01/3782 117.

 
Novi potres koji je 28. i 29. prosinca 2020. godine najviše pogodio područje Sisačko-moslavačke, Karlovačke županije i Zagrebačke županije prouzročio je novu štetu koju tek treba utvrditi. Za to područje, kao i za područje Grada Zagreba, Krapinsko-zagorske i Zagrebačke županije traju preliminarni pregledi potresom oštećenih objekata. 


Otvoren call-centar za prijave oštećenja 0800 2021 (odnosi se na sve županije)

Građani s područja pogođenih potresom, koji su pretrpjeli štetu na imovini, mogu prijaviti oštećenja popunjavanjem UPITNIKA. Podaci iz upitnika unose se u središnju bazu podataka koja služiti za preliminarni  pregled građevina nakon potresa. Građanima je dostupan i pozivni centar za prijavu 0800 2021.

  ↵
Obrasci prijava dostupni su putem sljedećih linkova: 
 

Na terenu se trenutno nalazi preko 700 volontera statičara koji ulažu iznimne napore da se zgrade što prije pregledaju. Zgrade se pregledavaju prema prioritetnima oštećenja i sve zgrade za koji je zatražen preliminarni pregled biti će i pregledane. Rezultati preliminarnih pregleda dostupni su u realnom vremenu na stranicama Hrvatskog centra za potresno inženjerstvo : https://www.hcpi.hr/. 

Pozivamo ovim putem i volontere stručnjake za građevinske konstrukcije koji su voljni pomoći u obavljanju procjene uporabljivosti da nam se jave. Volonterima koji rade na stručnoj procjeni uporabljivosti građevina na potresom pogođenim područjima osigurana je isplata naknade putnih troškova i dnevnica, sukladno zaključku Vlade. 
 

Brzi pregled oštečenja zgrade 

Cilj brzog (preliminarnog) pregleda je utvrđivanje stupnja oštećenja građevina u odnosu na zaštitu života i imovine. Preglede obavljaju građevinski stručnjaci i to su isključivo preporuke za postupanje vezane za sigurnost (ne odnose se na procjenu šteta, osiguranja i slično). Brzi pregled rezultira dodjeljivanjem određene oznake (naljepnice) koja upućuje na uporabljivost u trenutku obavljanja brzog pregleda.

Dobivena naljepnica, odnosno ocjena uporabljivosti ocjena je stručnjaka o sigurnosti življenja u oštećenoj zgradi i o hitnim mjerama koje je nužno poduzeti (primjerice rušenje dimnjaka, stabilizacija zabatnog zida i slično). Ocjena se može odnositi na cijelu zgradu ili na pojedini dio zgrade. Pregled ne uključuje pregled instalacija ni statički elaborat zgrade. Procjene oštećenja i uporabljivosti građevine provode se prema metodologiji definiranoj na temelju iskustava iz potresa u Italiji, s tim da su prije pregleda inženjeri (građevine i arhitekture) prošli edukaciju koja je dostupna na internetskim stranicama Hrvatskoga centra za potresno inženjerstvo: www.hcpi.hr.


           
 

Ocjena oštećenja zgrade

Na temelju uočenih oštećenja te stručne procjene ponašanja konstrukcije u slučaju ponovljenog manje do jednako jakog potresa, građevinski stručnjak dodjeljuje jednu od ponuđenih kategorija uporabljivosti:
 
  • uporabljiva (zelena oznaka), 
  • privremeno neuporabljiva (žuta oznaka)
  • neuporabljiva (crvena oznaka). 

Ovisno o oznaci zgrade, u njima ili u njenom dijelu je moguće i dalje stanovati bez opasnosti (uporabljiva), ili se ne preporučuje boravak u njima na vlastitu odgovornost (privremeno neuporabljiva), ili je zgrada opasna zbog mogućnosti urušavanja te se nikako ne preporučuje boravak u njima (neuporabljiva). Svaka od tih kategorija razvrstava se u dvije potkategorije, koje su pojašnjene u nastavku.
 
U1 – Uporabljivo bez ograničenja
Zgrada se može upotrebljavati. Zgrada nema oštećenja ili ima mala oštećenja koja ne predstavljaju opasnost za nosivost i uporabljivost zgrade.

U2 – Uporabljivo s preporukom
Zgrada se može upotrebljavati u skladu s predviđenom namjenom, osim u pojedinim dijelovima gdje postoji neposredna opasnosti za dio zgrade. Građevinski stručnjak daje preporuke za uklanjanje opasnosti (primjerice dimnjaka) i preporuke korisnicima za privremeno ograničavanje boravka u pojedinim dijelovima zgrade. Nakon uklanjanja opasnosti zgrada se može koristiti bez ograničenja.

Zgrada ima umjerena oštećenja bez opasnosti od urušavanja. Nosivost zgrade je djelomično narušena. Ne preporučuje se boravak u zgradi odnosno građani u takvoj zgradi borave na vlastitu odgovornost. Kraći boravak u zgradi je moguć, uz savjete građevinskog stručnjaka koji se odnose na potrebne mjere i ograničenje boravka (ovisno o opasnosti). Građevinski stručnjak daje preporuke za uklanjanje opasnosti.

PN2 – Privremeno neuporabljivo – potrebne mjere hitne intervencije
Zgrada ima umjerena oštećenja bez opasnosti od urušavanja, ali ne može se upotrebljavati zbog potencijalne opasnosti urušavanja pojedinih elemenata sa same zgrade. Građevinski stručnjak utvrđuje hitne mjere intervencije i daje upute korisnicima. Dok se ne provedu mjere, zgrada ili njezin dio nije uporabljiv (primjerice krovište). Privremena neupotrebljivost može se odnositi samo na neke dijelove (jedinice) građevine.

N1 – Neuporabljivo – zbog vanjskog utjecaja
Građevina je opasna zbog mogućnosti urušavanja masivnih dijelova susjedne građevine (najčešće zabatni zidovi i masivni dimnjaci). Uslijed takve opasnosti preporuka je da se nikako ne boravi u takvim zgradama (posebice s obzirom na veliki broj ponavljanja potresa).

N2 - Neuporabljivo – zbog oštećenja
Zgrada ima velika oštećenja u nosivom sustavu, postoje urušavanja nosivih i nenosivih elemenata. Preporuka je da se ne ulazi i boravi u zgradi. To međutim ne znači nužno da se zgrada mora rušiti – takve se odluke donose u sljedećim fazama.

Što ako smatrate da dobivena ocjena oštećenja (oznaka) ne odgovara stvarnom stanju vaše kuće/zgrade?
O vlastitom trošku možete angažirati ovlaštenog inženjera građevinarstva s iskustvom rada na mehaničkoj otpornosti i stabilnosti (tzv. statičara) ili sudskog vještaka iz područja građevinarstva radi detaljnog pregleda nosive konstrukcije. Izrada procjena, elaborata ili stručnih mišljenja o šteti nastale od potresa nije opravdani trošak. Naime, takvi dokumenti uglavnom sadrže opis oštećenja, procjene razine štete i uporabljivosti, fotografije oštećenja te eventualno općenito mišljenje. No ako mišljenje ovlaštenog inženjera građevinarstva potvrdi vaše sumnje, svoj zahtjev podnesite sukladno novoj procjeni oštećenja.


Izmjene Zakona o obnovi u saborskoj proceduri 

Zbog potresa koji je pogodio Sisačko-moslavačku županiju, Karlovačku i Zagrebačku županiju, Vlada je u Hrvatski sabor uputila prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o obnovi zgrada oštećenih potresom na području Grada Zagreba, Krapinsko-zagorske županije i Zagrebačke županije. Time će se novi zakon odnositi i na stanovnike Sisačko-moslavačke, Zagrebačke i Karlovačke županije i odrediti će na što stanovnici tih županija imaju pravo. 
 

Obnova zgrada oštećenih potresom na području Sisačko-moslavačke, Karlovačke i Zagrebačke županije

Informacije o obnovi zgrada dostupne su na sljedećoj poveznici: https://mgipu.gov.hr/vijesti/11384

Ministarstvo je izradilo i upute za stanovnike Banovine u kojima se navodi koja prava trenutno mogu ostvariti. 

 

Dokumenti