Zakon o obnovi zgrada oštećenih potresom na području Grada Zagreba, Krapinsko-zagorske županije, Zagrebačke županije, Sisačko-moslavačke županije i Karlovačke županije

Hrvatski sabor izglasao je 5. veljače 2021. godine Zakon o obnovi zgrada oštećenih potresom na području Grada Zagreba, Krapinsko-zagorske županije, Zagrebačke županije, Sisačko-moslavačke županije i Karlovačke županije ("Narodne novine" broj 102/2010/21). Time su u Zakon uvrštene i dvije županije koje su najviše stradale u velikim potresima koji su se dogodili krajem prosinca 2020. godine, a gdje i do današnjeg dana tlo ne prestaje podrhtavati.

Prema Zakonu, država će na području na kojem je proglašena katastrofa u 100-postotnom iznosu osigurati financiranje obnove nekretnina u kojima stanuje vlasnik ili njegovi srodnici. Kod financiranja obnove uzeta je u obzir činjenica da se radi o ekonomski slabijim područjima. 

Vlada je na sjednici održanoj 18. veljače 2021. godine donijela izmjene provedbenog akta tog Zakona – Prvog programa mjera, koje za građane znači pojednostavljenje procedure u obnovi i smanjenje potrebne dokumentacije za prijavu.

Sukladno Zakonu o obnovi i Prvom programu mjera obnove, uklanjanje oštećenih zgrada, odnosno njihova obnova te gradnja zamjenskih obiteljskih kuća i stambeno zbrinjavanje osoba pogođenih potresom provodi se na temelju odluka Ministarstva prostornoga uređenja, graditeljstva i državne imovine.

Obrasci za podnošenje zahtjeva dostupni su na internetskim stranicama Ministarstva. Popunjeni obrasci se zajedno sa pripadajućom dokumentacijom dostavljaju osobno ili preporučenom poštom na adresu:

Ministarstvo prostornoga uređenja, graditeljstva i državne imovine
„Zahtjev – obnova nakon potresa“
Ulica Republike Austrije 20
10000 Zagreb

Također, građanima će na terenu u popunjavanju potrebnih obrazaca pomagati i mobilni timovi, a u završnoj je fazi i izrada internetske aplikacije e-Obnova, koja će proces podnošenja i zaprimanja zahtjeva za obnovom učiniti bržim i jednostavnijim.

Sve dodatne informacije vezane uz ponošenje zahtjeva za obnovu mogu se dobiti na broj 01/3782 117 odnosno putem e-pošte: potres@mpgi.hr 


Što se obavlja i na koji način?

Na temelju ovoga Zakona obnavljat će se postojeće oštećene zgrade i to zgrade javne namjene, višestambene zgrade, poslovne zgrade, stambeno poslovne zgrade i obiteljske kuće. Zakon ne predviđa obnovu pojedinačnih stanova, već samo konstrukciju zgrada čime se zadovoljava javni interes u čuvanju zdravlja i života ljudi koji te zgrade koriste ili se nalaze u njihovoj neposrednoj blizini.

Oštećene zgrade, ovisno o njihovoj namjeni i stupnju oštećenja, obnavljat će se na 4 načina, prema Programu mjera: ili popravkom nekonstrukcijskih elemenata bitnih za uporabljivost zgrade, ili popravkom konstrukcije, ili pojačanjem konstrukcije, ili cjelovitom obnovom, odnosno kombinacijom više načina ovisno o ocjeni ovlaštenog projektanta.
 
Zakon predviđa izradu projekta obnove zgrade, ovisno o namjeni zgrade odnosno dijela zgrade koji se obnavlja, koji mora biti izrađen tako da zgrada nakon obnove ispunjava temeljne zahtjeve za mehaničku otpornost i stabilnost najmanje u jednakoj mjeri kao prije obnove, a ako je to moguće i pojačanjem konstrukcije.
 
Obnova konstrukcije zgrade provodi se prema razinama obnove građevinskih konstrukcija iz Priloga III. Tehničkog propisa o izmjenama i dopunama tehničkog propisa za građevinske konstrukcije (Narodne novine, broj 75/20).

Obnova i druge mjere provodit će se na način i u skladu s programima mjera i aktivnostima obnove, koje će donositi Vlada na prijedlog Ministarstva prostornoga uređenja, graditeljstva i državne imovine. Ministarstvo prijedloge programa mjera izrađuje u suradnji sa Stručnim savjetom za obnovu, a po potrebi i s drugim javnopravnim tijelima i osobama.

Prioriteti obnove

Određivanje prioriteta obnove nakon potresa u složenoj urbanoj sredini glavnoga grada provodi se u više parametarskoj analizi prema hijerarhiji važnosti. Zgrade će se obnavljati prema utvrđenim prioritetima, s mogućim preklapanjima. Parametri za određivanje prioriteta obnove zgrada oštećenih u potresu prema svojoj važnosti su:  namjena, stupanj oštećenja, lokacija te raspoloživa financijska sredstva odnosno inženjerski i izvođački kapaciteti.
 
Namjena zgrade predstavlja ključni parametar u određivanju prioriteta obnove. Ostali navedeni parametri služe za detaljniju podjelu unutar pojedine namjene zgrada.
 
Prvenstvo za obnovu imaju zgrade čije je održavanje cjelovitosti tijekom potresa od važnosti za širu zajednicu, kao što su: zdravstvene ustanove veće važnosti (klinički bolnički centri i sl.), građevine interventnih službi (vatrogasne, hitne pomoći, javne i nacionalne sigurnosti i sl.), zgrade javne uprave od vitalne važnosti za funkcioniranje nakon potresa, građevine od životne važnosti za opskrbu, telekomunikacije, energetske građevine, građevine za skladištenje zapaljivih tekućina, plinova i toksičnih materijala.
 
Planiranje grupa prioriteta zgrada određuje se na godišnjoj razini prema predviđenim godišnjim sredstvima. Nakon analize raspoloživih sredstava, razmatraju se inženjerski i izvođački raspoloživi kapaciteti koji će biti poznati nakon provedbe postupka javne nabave.