Zakon o obnovi zgrada oštećenih potresom na području Grada Zagreba, Krapinsko-zagorske županije i Zagrebačke županije

Zakon o obnovi zgrada oštećenih potresom na području Grada Zagreba, Krapinsko-zagorske županije i Zagrebačke županije ("Narodne novine" broj 102/20) donio je Hrvatski sabor 11. rujna 2020. godine. Njime se uređuje način i postupak obnove odnosno uklanjanja zgrada oštećenih potresom 22. ožujka 2020. godine, određuje se gradnja zamjenskih obiteljskih kuća i stambeno zbrinjavanje osoba pogođenih tom katastrofom, nadležna tijela kao i rokovi za postupanje i modeli financiranja.

​Zakonom je predviđeno financiranje konstrukcijske obnove, neuporabljivih i privremeno neuporabljivih zgrada s čak 80 posto sredstava, u omjeru 60 posto država, 20 posto Grad Zagreb odnosno dvije županije te 20 posto vlasnici ili suvlasnici.

U slučaju obnove poslovnih zgrada i dijela zgrada u kojima se obavlja gospodarska djelatnost primjenjuju se pravila o državnim potporama. Obnova, odnosno uklanjanje zgrade javne namjene provodi se na temelju odluke vlasnika, odnosno pravne osobe ili tijela kojemu je zgrada dana na upravljanje.

Posebno se vodilo računa o socijalnoj osjetljivosti i pravednosti u financijskom opterećenju građana, tako da su uvedeni socijalni cenzusi oslobađanja od svih troškova ali i povećano financiranje od onih koji imaju u vlasništvu više stanova u zgradama koje će se obnavljati. Vlasnicima s minimalnom plaćom i bez značajnije imovine, država i županija, grad ili općina u potpunosti će financirati tu obnovu. Iznosa od 20 posto sufinanciranja obnove bit će oslobođeni vlasnici nekretnina ako njihov dohodak, uključujući i dohodak bračnog ili izvan-bračnog druga, odnosno dohodak životnog ili neformalnog životnog partnera, u protekloj i tekućoj godini ne prelazi iznos neoporezivog dohotka, i oni koji na dan potresa nisu imali imovinu ukupne vrijednosti veće od 200.000 kuna. 


Ciljevi Zakona

Osnovni ciljevi zakona podijeljeni su na kratkoročne i žurne te na dugoročne i sveobuhvatne ciljeve. Pod kratkoročnim se podrazumijeva konstrukcijska obnova zgrada s pojačanjem konstrukcijskih elemenata kako bi oštećene zgrade bile sposobne izdržati buduće potrese, te kako bi se što prije provela zaštita od daljnjih šteta i ugroze života i zdravlja ljudi koji koriste te zgrade ili se nalaze u njihovoj blizini, kao i žurni povratak stanovnika svojim domovima. Sve procedure u izvođenju radova na obnovi zgrada su podređene navedenom žurnom ispunjavanju tog osnovnog cilja. Sve ostalo je nadgradnja koja se nalazi u daljnjim fazama razvitka grada.

  1. Zbog narušene mehaničke otpornosti i stabilnosti, potrebno je žurno djelovati kako bi se spriječilo daljnje propadanje zgrada i time ugroza života i zdravlja ljudi:

1.1. Skraćenje svih procedura i postupaka
1.2. Žurna pomoć građanima
1.3. Žurne privremene mjere zaštite zgrada
1.4. Žurna konstrukcijska obnova zgrada s pojačanjem otpornosti i stabilnosti 

  1. Zaštita povijesno urbane cjeline grada

  2. Cjelovita obnova zgrada javne namjene i zgrada koje su pojedinačno zaštićeno kulturno dobro

  3. Svrhovito trošenje javnih sredstava uz maksimalnu kontrolu i uvid javnosti


Što se obavlja i na koji način?

Na temelju ovoga Zakona obnavljat će se postojeće oštećene zgrade i to zgrade javne namjene, višestambene zgrade, poslovne zgrade, stambeno poslovne zgrade i obiteljske kuće. Zakon ne predviđa obnovu pojedinačnih stanova, već samo konstrukciju zgrada čime se zadovoljava javni interes u čuvanju zdravlja i života ljudi koji te zgrade koriste ili se nalaze u njihovoj neposrednoj blizini.

Oštećene zgrade, ovisno o njihovoj namjeni i stupnju oštećenja, obnavljat će se na 4 načina, prema Programu mjera: ili popravkom nekonstrukcijskih elemenata bitnih za uporabljivost zgrade, ili popravkom konstrukcije, ili pojačanjem konstrukcije, ili cjelovitom obnovom, odnosno kombinacijom više načina ovisno o ocjeni ovlaštenog projektanta.
 
Zakon predviđa izradu projekta obnove zgrade, ovisno o namjeni zgrade odnosno dijela zgrade koji se obnavlja, koji mora biti izrađen tako da zgrada nakon obnove ispunjava temeljne zahtjeve za mehaničku otpornost i stabilnost najmanje u jednakoj mjeri kao prije obnove, a ako je to moguće i pojačanjem konstrukcije.
 
Obnova konstrukcije zgrade provodi se prema razinama obnove građevinskih konstrukcija iz Priloga III. Tehničkog propisa o izmjenama i dopunama tehničkog propisa za građevinske konstrukcije (Narodne novine, broj 75/20).

Obnova i druge mjere provodit će se na način i u skladu s programima mjera i aktivnostima obnove, koje će donositi Vlada na prijedlog Ministarstva prostornoga uređenja, graditeljstva i državne imovine. Ministarstvo prijedloge programa mjera izrađuje u suradnji sa Stručnim savjetom za obnovu, a po potrebi i s drugim javnopravnim tijelima i osobama.


 

Prioriteti obnove

Određivanje prioriteta obnove nakon potresa u složenoj urbanoj sredini glavnoga grada provodi se u više parametarskoj analizi prema hijerarhiji važnosti. Zgrade će se obnavljati prema utvrđenim prioritetima, s mogućim preklapanjima. Parametri za određivanje prioriteta obnove zgrada oštećenih u potresu prema svojoj važnosti su:  namjena, stupanj oštećenja, lokacija te raspoloživa financijska sredstva odnosno inženjerski i izvođački kapaciteti.
 
Namjena zgrade predstavlja ključni parametar u određivanju prioriteta obnove. Ostali navedeni parametri služe za detaljniju podjelu unutar pojedine namjene zgrada.
 
Prvenstvo za obnovu imaju zgrade čije je održavanje cjelovitosti tijekom potresa od važnosti za širu zajednicu, kao što su: zdravstvene ustanove veće važnosti (klinički bolnički centri i sl.), građevine interventnih službi (vatrogasne, hitne pomoći, javne i nacionalne sigurnosti i sl.), zgrade javne uprave od vitalne važnosti za funkcioniranje nakon potresa, građevine od životne važnosti za opskrbu, telekomunikacije, energetske građevine, građevine za skladištenje zapaljivih tekućina, plinova i toksičnih materijala.
 
Planiranje grupa prioriteta zgrada određuje se na godišnjoj razini prema predviđenim godišnjim sredstvima iz Državnog proračuna te proračuna Grada Zagreba, Krapinsko-zagorske županije i Zagrebačke županije, kao i drugim izvorima sredstava. Nakon analize raspoloživih sredstava, razmatraju se inženjerski i izvođački raspoloživi kapaciteti koji će biti poznati nakon provedbe postupka javne nabave.