Zakon o obnovi zgrada oštećenih potresom od danas na snazi

  • Slika /slike/Opcenito/potres-ZG 2020/pixsell/bk-potres_zagreb22-220320.jpg
  • Slika
  • Slika
  • Slika
  • Slika
  • Slika
  • Slika

Zakon o obnovi zgrada oštećenih potresom u Zagrebu, Krapinsko-zagorskoj i Zagrebačkoj županiji izglasan je u saboru 11. rujna. Objavljen je u Narodnim novinama broj 102/20 i od danas je na snazi.

Njime se uređuje način i postupak obnove odnosno uklanjanja zgrada oštećenih potresom 22. ožujka 2020., određuje se gradnja zamjenskih obiteljskih kuća i stambeno zbrinjavanje osoba pogođenih tom katastrofom, nadležna tijela kao i rokovi za postupanje i modeli financiranja.


Ciljevi Zakona

Osnovni ciljevi zakona podijeljeni su na kratkoročne i žurne te na dugoročne i sveobuhvatne ciljeve. Pod kratkoročnim se podrazumijeva konstrukcijska obnova zgrada s pojačanjem konstrukcijskih elemenata kako bi oštećene zgrade bile sposobne izdržati buduće potrese, te kako bi se što prije provela zaštita od daljnjih šteta i ugroze života i zdravlja ljudi koji koriste te zgrade ili se nalaze u njihovoj blizini, kao i žurni povratak stanovnika svojim domovima. Sve procedure u izvođenju radova na obnovi zgrada su podređene navedenom žurnom ispunjavanju tog osnovnog cilja. Sve ostalo je nadgradnja koja se nalazi u daljnjim fazama razvitka grada.

  1. Zbog narušene mehaničke otpornosti i stabilnosti, potrebno je žurno djelovati kako bi se spriječilo daljnje propadanje zgrada i time ugroza života i zdravlja ljudi:
1.1. Skraćenje svih procedura i postupaka
1.2. Žurna pomoć građanima
1.3. Žurne privremene mjere zaštite zgrada
1.4. Žurna konstrukcijska obnova zgrada s pojačanjem otpornosti i stabilnosti
 
  1. Zaštita povijesno urbane cjeline grada
  2. Cjelovita obnova zgrada javne namjene i zgrada koje su pojedinačno zaštićeno kulturno dobro
  3. Svrhovito trošenje javnih sredstava uz maksimalnu kontrolu i uvid javnosti

Zakon je donesen, što slijedi?
 
Slijedi osnivanje Stručnog savjeta za obnovu i Fonda za obnovu Grada Zagreba, Krapinsko-zagorske i Zagrebačke županije.
 
Stručni savjet će obavljati savjetodavne i po potrebi druge poslove vezane uz stručna pitanja u provedbi Zakona a članovi Stručnog savjeta moraju biti istaknuti stručnjaci u svojoj struci.
 
Za obavljanje stručnih i drugih poslova pripreme, organiziranja i provedbe obnove zgrada oštećenih potresom i praćenje provedbe programa mjera obnove osniva se Fond za obnovu. Osnivači Fonda su Republika Hrvatska, Grad Zagreb, Krapinsko-zagorska i Zagrebačka županija.

Program mjera i aktivnosti obnove

Obnova i druge mjere provodit će se na način i u skladu s programima mjera i aktivnostima obnove, koje će donositi Vlada na prijedlog Ministarstva prostornoga uređenja, graditeljstva i državne imovine. Ministarstvo prijedloge programa mjera izrađuje u suradnji sa Stručnim savjetom za obnovu, a po potrebi i s drugim javnopravnim tijelima i osobama.

Obnova, odnosno uklanjanje oštećenih zgrada, gradnja zamjenskih obiteljskih kuća i stambeno zbrinjavanje osoba pogođenih potresom, prema ovom Zakonu, provodi se na temelju odluke koje donosi Ministarstvo.

Što se obavlja i na koji način?

Na temelju ovoga Zakona obnavljat će se postojeće oštećene zgrade i to zgrade javne namjene, višestambene zgrade, poslovne zgrade, stambeno poslovne zgrade i obiteljske kuće. Zakon ne predviđa obnovu pojedinačnih stanova, već samo konstrukciju zgrada čime se zadovoljava javni interes u čuvanju zdravlja i života ljudi koji te zgrade koriste ili se nalaze u njihovoj neposrednoj blizini.

Oštećene zgrade, ovisno o njihovoj namjeni i stupnju oštećenja, obnavljat će se na 4 načina, prema Programu mjera: ili popravkom nekonstrukcijskih elemenata bitnih za uporabljivost zgrade, ili popravkom konstrukcije, ili pojačanjem konstrukcije, ili cjelovitom obnovom, odnosno kombinacijom više načina ovisno o ocjeni ovlaštenog projektanta.
 
Zakon predviđa izradu projekta obnove zgrade, ovisno o namjeni zgrade odnosno dijela zgrade koji se obnavlja, koji mora biti izrađen tako da zgrada nakon obnove ispunjava temeljne zahtjeve za mehaničku otpornost i stabilnost najmanje u jednakoj mjeri kao prije obnove, a ako je to moguće i pojačanjem konstrukcije.
 
Obnova konstrukcije zgrade provodi se prema razinama obnove građevinskih konstrukcija iz Priloga III. Tehničkog propisa o izmjenama i dopunama tehničkog propisa za građevinske konstrukcije (Narodne novine, broj 75/20).


Sredstva za sanaciju

Provedba Zakona financirat će se sredstvima državnog proračuna Republike Hrvatske, sredstvima proračuna Grada Zagreba, županija i sredstvima vlasnika, odnosno suvlasnika zgrada, te sredstvima iz drugih izvora pribavljenim sukladno posebnim propisima i drugim oblicima financiranja.

Sredstva za konstrukcijsku obnovu obiteljskih kuća, poslovnih, stambeno-poslovnih i višestambenih zgrada te gradnju zamjenskih obiteljskih kuća koje su neuporabljive odnosno privremeno neuporabljive, uključujući i troškove privremene pohrane stvari, osigurat će Republika Hrvatska u državnom proračunu u visini od 60 %, Grad Zagreb, Krapinsko-zagorska županija i Zagrebačka županija u visini od po 20 % u svojim proračunima za nekretnine na svojim područjima te vlasnici odnosno suvlasnici nekretnina u visini od po 20 %. U slučaju obnove poslovnih zgrada i dijela zgrada u kojima se obavlja gospodarska djelatnost primjenjuju se pravila o državnim potporama. Obnova, odnosno uklanjanje zgrade javne namjene provodi se na temelju odluke vlasnika, odnosno pravne osobe ili tijela kojemu je zgrada dana na upravljanje.

Posebno se vodilo računa o socijalnoj osjetljivosti i pravednosti u financijskom opterećenju građana, tako da su uvedeni socijalni cenzusi oslobađanja od svih troškova ali i povećano financiranje od onih koji imaju u vlasništvu više stanova u zgradama koje će se obnavljati. Vlasnicima s minimalnom plaćom i bez značajnije imovine, država i županija, grad ili općina u potpunosti će financirati tu obnovu. Iznosa od 20 posto sufinanciranja obnove bit će oslobođeni vlasnici nekretnina ako njihov dohodak, uključujući i dohodak bračnog ili izvan-bračnog druga, odnosno dohodak životnog ili neformalnog životnog partnera, u protekloj i tekućoj godini ne prelazi iznos neoporezivog dohotka, i oni koji na dan potresa nisu imali imovinu ukupne vrijednosti veće od 200.000 kuna. 

Važno je ponoviti kako je Vlada već osigurala sredstva u iznosu od 100 milijuna kuna za dodjelu novčane pomoći za privremenu i nužnu zaštitu i popravak zgrada. Radi se o novčanoj pomoći do 12 tisuća kuna za svaku samostalnu jedinicu u zgradi, a spomenuti iznos namijenjen je za pomoć za hitne sanacije dimnjaka, kao i za popravak ili zamjenu zabatnog zida, popravak dizala te nužnu privremenu zaštitu zgrade od utjecaja atmosferilija i uklanjanja/pridržanja opasnih dijelova zgrade koji su mogli, odnosno koji mogu, ugroziti život ili zdravlje ljudi. Javni poziv Ministarstva otvoren je do 31. listopada 2020. godine. 

Na poziciji Fonda za zaštitu okoliša osigurano je dodatnih 41 milijuna kuna za kupnju kondenzacijskih bojlera. 


Brzi zajam od 200 milijuna dolara uz 500 milijuna eura iz Europskog fonda solidarnosti

Svega par dana nakon potresa, zajedno sa Svjetskom bankom, s verificiranom međunarodnom metodologijom, izrađen je dokument - takozvana Brza procjena nastale štete, prema kojemu je šteta procijenjena na oko 25.000 zgrada i kuća na oko 86 milijardi kuna.

Na temelju tog dokumenta osiguran je brzi zajam od 200 milijuna dolara (1,3 milijarde kuna) od Svjetske banke koji će biti iskorišten za obnovu obrazovnih i zdravstvenih institucija.

On je iskorišten i kao podloga za prijavu štete na Europski fond solidarnosti, iz kojeg možemo očekivati oko 500 milijuna eura. RH je uplaćen predujam od Europske komisije iznosu od 88,9 milijuna eura. To je, prema podacima same Komisije, najveći predujam ikad isplaćen iz Europskog fonda solidarnosti koji postoji od 2002. godine. 

Stambeno zbrinjavanje građana

Do 10. rujna 2020. godine isplaćeno je 1.946.738,77 kuna za financiranje najamnine te je donijeto 313 rješenja kojima se podnositeljima zahtjeva utvrđuje pravo na financiranje najamnine te 212 rješenja kojima se temeljem rješenja kojima se utvrđuje pravo na financiranje najamnine i sklopljenih ugovora o najmu određuje mjesečna isplata sredstava za zamjenski stan.

Odlukom ministra Horvata od 11. rujna 2020. godine građani kojima su nekretnina toliko stradale da više u istima ne mogu boraviti su iz Studentskog doma "Cvjetno naselje"  preselili u novi privremeni smještaj – Hostel „Arena“. 

Oštećeno 26 tisuća zgrada

Podsjetimo, u potresu 22. ožujka u Zagrebu je oštećeno 25 tisuća zgrada, u Krapinsko-zagorskoj županiji 409 te 510 u Zagrebačkoj županiji, ukupno 26 tisuća zgrada.

Oko 1,5 posto oštećenih zgrada javne je namjene, a 98,5 posto su zgrade u privatnom vlasništvu.

Razmjeri štete procijenjeni su na oko 86 milijardi kuna, što je oko 60 posto godišnjeg državnog proračuna.

Jednom godišnje, do kraja lipnja za prethodnu godinu, Vlada će Saboru morati podnijeti izvješće o učincima zakona o obnovi.

 

Stranica | Informacija | Potres