Usvojen Prvi program mjera obnove zgrada oštećenih potresom

Slika /slike/Opcenito/potres-ZG 2020/HN20200427551304.jpg

Na današnjoj 17. sjednici Vlade, usvojen je Prvi program mjera obnove zgrada oštećenih potresom, kao i odluka o osnivanju Međuresorne radne skupine za praćenje provedbe bespovratnih sredstava iz Fonda solidarnosti Europske unije namijenjenih za financiranje obnove.

Unutar Prvog programa mjera obnove definirana je kompletna metodologija pristupanja organiziranoj obnovi grada Zagreba i porušenih objekata u dvjema susjednim županijama. Njime se utvrđuje način obnove i druge mjere i aktivnosti obnove odnosno uklanjanja oštećenih zgrada javne namjene, višestambenih zgrada, poslovnih zgrada, stambeno-poslovnih zgrada i obiteljskih kuća, na području Grada Zagreba, Zagrebačke županije i Krapinsko-zagorske županije.
 
Programom se razrađuju Zakonom propisani sadržaj odnosno lokacija područja na kojima se provode mjere, analiza zatečenog stanja i nastale štete te procjena mogućih daljnjih štetnih posljedica, operativna organizacijska struktura i nadležna tijela za izvršenje pojedinih mjera, rokovi provedbe mjera ,kriteriji za odabir početnih sudionika u obnovi: operativni koordinatori, projektanti, revidenti i provoditelj tehničko-financijske kontrole pri izradi projekta, konzervatorske smjernice za zgrade koje nisu pojedinačno zaštićeno kulturno dobro i one zgrade koje se ne obnavljaju u cijelosti, postupak podnošenja zahtjeva za obnovu i rokovi za podnošenje zahtjeva te drugi potrebni elementi.
 
Ishođenje građevinske dozvole za izvođenje radova obnove zgrada nakon potresa nije predviđeno s obzirom da se radi o organiziranoj obnovi u kontroliranim uvjetima, ali se određuje potreba provođenja stručnog nadzora od strane inženjera građevinske struke i po potrebi drugih tehničkih struka, te uključivanje operativnih koordinatora za provedbu obnove po određenim tipovima zgrada odnosno područjima obnove. U procesu cjelovite obnove zgrada potrebno je uključiti sve inženjerske struke u skladu s njihovim propisanim zadaćama i kompetencijama.
 
Nakon djelovanja potresa, osim trenutnih i vidljivih oštećenja konstrukcije, stare zidane zgrade dodatno su izgubile znatan dio svoje mehaničke otpornosti za prihvat novog potresnog opterećenja te je potreban međusobno usklađen inženjerski pristup, s naglaskom na protupotresnu otpornost, kako bi iste u nastavku ispunjavale svoju svrhu.
 
Očekuje se uključivanje u proces obnove brojnih ovlaštenih inženjera i arhitekata koji će korištenjem modernih inženjerskih metoda iznaći optimalna rješenja za svaki konkretni slučaj, uvažavajući tehničke, organizacijske i troškovne aspekte obnove, te ispravno konstruirati građevine sigurne na potres. Stručnjaci i znanstvenici koji prate i razvijaju najnovija znanstvena dostignuća u potresnom inženjerstvu te izvođači radova od kojih se očekuje uvažavanje svih tehnoloških rješenja, kao i uključivanje modernih tehnologija tamo gdje se to pokaže razumnim i ekonomičnim, dat će doprinos brzom povratu zgrada oštećenih ovim potresom u punu funkciju, sve uz uvažavanje zaštite kulturnih dobara.
 
Organizirana obnova prema Zakonu ima primarni i kratkoročni cilj osigurati zdravlje i živote ljudi koji oštećene zgrade koriste ili se nalaze u njihovoj blizini kao i spriječiti nastajanje daljnjih šteta, te sekundarni odnosno dugoročni cilj koji se odnosi na cjelovitu obnovu zgrada i urbanu obnovu Grada Zagreba.
 

Horvat: Obveza i dužnost nam je što prije krenuti s obnovom

Razrađuju se i rokovi provedbe mjera, kriteriji za odabir početnih sudionika u obnovi (operativnih koordinatora, projektanata, revidenata i provoditelja tehničko-financijske kontrole pri izradi samih projekata), konzervatorske smjernice za zgrade koje nisu pojedinačno zaštićeno kulturno dobro i one zgrade koje se ne obnavljaju u cijelosti, postupak podnošenja zahtjeva za obnovu i rokovi za podnošenje zahtjeva te drugi potrebni elementi.

"Ovime smo korak bliže prema organiziranoj obnovi oštećenih zgrada u potresu, što građani čiji su domovi stradali s nestrpljenjem očekuju. Naša je obveza i dužnost da s obnovom započnemo što je prije moguće", rekao je Horvat.

Istaknuo je da je Prvi program donesen tri dana prije nego je Zakonom predviđeno. "Eliminiramo sve loše konotacije da u nečemu u ovom trenutku kasnimo", dodao je.

Europska komisija (EK) je 11. kolovoza donijela Odluku o dodjeli predujma Hrvatskoj iz Fonda solidarnosti EU, namijenjenih za financiranje obnove i isplatila ga u iznosu 88,9 milijuna eura bespovratnih sredstava.

Taj je novac isplaćen i prije donošenja Odluke o dobivanju pomoći iz Fonda solidarnosti, a prijedlog je EK da se Hrvatskoj dodijeli ukupno 683,7 milijuna eura iz Fonda, naveo je Horvat koji će biti i predsjednik Međuresorne radne skupine za praćenje provedbe bespovratnih sredstava iz Fonda solidarnosti Europske unije namijenjenih za financiranje obnove.

Članovi Međuresorne radne skupine su i ministar nadležan za zdravstvo, ministar nadležan za znanost i obrazovanje, ministar nadležan za regionalni razvoj i fondove Europske unije, ministar nadležan za kulturu, ministar nadležan za gospodarstvo i održivi razvoj, ministar nadležan za financije, ministar nadležan za pravosuđe i upravu, ministar nadležan za unutarnje poslove, ministar nadležan za obranu, predstavnik Ureda predsjednika Vlade RH, privremeni ravnatelj Fonda za obnovu Grada Zagreba, Krapinsko-zagorske županije i Zagrebačke županije, gradonačelnik Grada Zagreba, župan Krapinsko-zagorske županije te župan Zagrebačke županije.

"Vjerujem da ćemo nakon današnjih odluka i potpisivanja Ugovora o osnivanju Fonda krenuti u konkretne aktivnosti kad je riječ o obnovi Zagreba i dijelova dvije županije i dobro je da je to na vrijeme, ocijenio je premijer Andrej Plenković. 

Vlada je na sjednici dala i suglasnost za osnivanje Fonda za obnovu Grada Zagreba, Krapinsko-zagorske županije i Zagrebačke županije, pogođenih razornim potresom u ožujku, a ministra Darka Horvata ovlastila za potpisivanje Ugovora o osnivanju Fonda.
 
Izvor: HINA/Vlada
 

Pisane vijesti | Informacija | Potres