U 2018 godini započeti i realizirani brojni projekti

Slika /slike/Zgrada_Ministarstva_9.jpg

U protekloj godini među prioritetima Ministarstva graditeljstva i prostornoga uređenja bilo je stambeno zbrinjavanje mladih. Provodi se kroz dva konkretna programa, poticanu stanogradnju (POS) i subvencionirane stambene kredite. Do kraja mandata 20 tisuća obitelji imati će svoj dom zahvaljujući ovim mjerama.

Stambeno zbrinjavanje mladih

5300 mladih riješilo stambeno pitanje zahvaljujući subvencioniranju kredita

U nešto više od godinu dana preko 5300 obitelji kroz subvencionirane stambene kredite osiguralo je  stambeno pitanje. Ove je godine prijavljeno 3033 zahtjeva što je 26 posto više nego lani a najveći rast broja zahtjeva za subvencioniranim kreditima zabilježen je u Slavoniji i Lici.

Subvencija za stambeni kredit traje pet godina i povećava se za po dvije godine za svako novorođeno dijete. Subvencije se kreću od 30 do 51 posto, ovisno o indeksu razvijenosti. Najveće dobivaju oni koji namjeravaju kupiti stan ili kuću ili izgraditi kuću u najnerazvijenijim područjima, dok 30 posto mjesečne rate kredita ide onima koji su odlučili kupiti ili izgraditi nekretninu u urbanim središtima poput Zagreba. Prosjek godina onih koji dobivaju subvencije je 33, a prosječna mjesečna rata ili anuitet 386 eura, što je 2.900 kn.

U naredne dvije godine očekuje se još pet ili šest tisuća obitelji kojima će ova mjera pomoći da kupe stan ili kuću ili izgrade kuću. Do sada je u tim obiteljima koje su lani dobile subvenciju rođeno više od 300 djece. Mladi će se za subvencionirane stambene kredite ponovo moći javiti iduće 2019. i 2020. godine kada će biti raspisani novi natječaji.

Izgradnja stanova POS-a je program stambenog zbrinjavanja mladih obitelji, koje za manju cijenu kvadrata od tržišne, dobivaju sigurnost i kvalitetu gradnje. Do sada je kroz POS program izgrađeno preko 8000 stanova u koje je uloženo više od 4 milijarde kuna, a u naredne dvije godine planira se izgraditi novih tisuću stanova na lokacijama: Zadar, Split, Trogir, Solin, Biograd na Moru, Bol, Cres, Krk, Kraljevica, Lovran, Poreč, Vis i Vrsar.

Do kraja mandata 20 tisuća obitelji imati će svoj dom zahvaljujući ovim mjerama.
 
Po prvi puta na jednom mjestu svi podaci o tržištu nekretnina

U suradnji Ekonomskog instituta iz Zagreba u rujnu je predstavljena publikacija pod nazivom „Pregled tržišta nekretnina Republike Hrvatske 2012.–2017.“ u kojoj su analizirani glavni trendovi na tržištima stanova i apartmana, obiteljskih kuća, poslovnih prostora, poljoprivrednog, građevinskog i šumskog zemljišta. Analiza se odnosi na razdoblje od 2012. do 2017. godine i prikazuje trendove koji se bilježe na razini cjelokupne zemlje, županija, pojedinih jedinica lokalne samouprave, a za Grad Zagreb i na razini katastarske općine. Ova publikacija posebna je po tome što po prvi puta u modernoj hrvatskoj povijesti javnosti stavlja na raspolaganje temeljne podatke o tržištu nekretnina – podatke o prosječnim ostvarenim kupoprodajnim cijenama nekretnina za sve tipove nekretnina koji su u publikaciji analizirani.

U publikaciji se mogu naći i drugi važni i zanimljivi podaci poput prosječne površine nekretnina koje su predmet kupoprodajnih transakcija te prosječne starosti tih nekretnina. Posebno poglavlje publikacije posvećeno je analizi priuštivosti stambenih nekretnina po jedinicama lokalne samouprave.


Energetska obnova zgrada

Podižemo kvalitetu života i rada te štedimo novac, i građanima i jedinicama lokalne samouprave
 
  • Višestambene zgrade – 543 milijuna kuna – obnova 565 zgrada što obuhvaća 16 000 kućanstava
  • Javne zgrade – 1,1 milijarda kuna – obnova 318 zgrada
  • Odgojno obrazovne institucije – 342 milijuna kuna – obnova 213 zgrada

U sklopu Poziva na dostavu projektnih prijedloga 'Energetska obnova zgrada i korištenje obnovljivih izvora energije u javnim ustanovama koje obavljaju djelatnost odgoja i obrazovanja' u 2018. godini potpisana su 2 ugovora kojim se iz EFRR-a dodjeljuju bespovratna sredstava u iznosu preko 5 milijuna kuna. U sklopu poziva sveukupno je potpisano 213 ugovora ukupne vrijednosti projekata gotovo 742 milijuna kuna.

U sklopu Poziva na dostavu projektnih prijedloga 'Energetska obnova višestambenih zgrada' potpisano je 565 ugovora o dodjeli bespovratnih sredstava. Ukupna vrijednost svih projekata je gotovo milijardu kuna od čega su 543 milijuna kuna bespovratna sredstva EFRR-a. U 2018. godini potpisana su 53 ugovora kojim se iz EFRR-a dodjeljuju bespovratna sredstava u iznosu od 53,7 milijuna kuna.

Trenutno je obnovljeno ili je u tijeku energetska obnova za više od 1000 zgrada u Hrvatskoj. Obnavljaju se bolnice, vrtići, škole, te ostale javne ustanove kao i višestambene zgrade. Ovim projektima energetske obnove osigurava se posao hrvatskim građevincima, uz sigurno naplatu za odrađeni posao jer sredstva stižu iz EU fondova te se na taj način stvaraju preduvjeti za rast plaća u tom sektoru koji su nužni za njihov ostanak u Hrvatskoj.

U siječnju 2018. godine za prijave je otvoren novi (peti po redu) Poziv 'Energetska obnova i korištenje obnovljivih izvora energije u zgradama javnog sektora'. Nakon drugog kruga prijava projektnih prijedloga ukupno je zaprimljeno 758 prijava (447 prijava iz prvog kruga do 5. veljače 2018. godine i 311 prijava iz drugog kruga prijava do 5. rujna 2018. godine). Ukupni zatraženi iznos bespovratnih sredstava iznosi gotovo 1,34 milijarde kuna. Do sada su donesene 362 Odluke o financiranju ukupne vrijednosti projekata gotovo 1,46 milijardi kuna te preko 733 milijuna kuna bespovratnih sredstava. U okviru Poziva do sada je potpisano i 318 Ugovora o dodjeli bespovratnih sredstava u iznosu od gotovo 610 milijuna kuna.

Energetska obnova obiteljskih kuća

Hrvatskoj je za obnovu stambenog sektora do 2020. g. dostupno 100 milijuna eura, od čega je cca 30 milijuna namijenjeno obnovi obiteljskih kuća. S obzirom na brojne pozive zainteresiranih nadamo se da će svi preduvjeti za raspisivanje natječaja biti zadovoljeni te da će natječaj biti raspisan sredinom 2019. g. kako je i predviđeno planom aktivnosti. 
 

Sanacija klizišta

U ovoj se godini sufinancira 37 projekata sanacije klizišta u ukupnom iznosu od 10 milijuna kuna.  Sufinancira se izvođenje radova na samoj sanaciji i/ili izrada projektne dokumentacije za sanaciju klizišta.

U suradnji sa Središnjim državnim uredom za obnovu i stambeno zbrinjavanje intenzivno se radi na zbrinjavanju obitelji čije su kuće stradale u klizanjima tla na području Hrvatske Kostajnice u ožujku ove godine. Obnova i izgradnja kuća u završnoj je fazi te bi se građani u svoje nove domove trebali useliti uskoro.

U kolovozu 2018. godine proveden je i poziv za stambeno zbrinjavanje stanovnika obiteljskih kuća i drugih stambenih zgrada koje su uništene ili oštećene zbog klizanja tla na području Hrvatske Kostajnice i drugih područja u Republici Hrvatskoj. Pristiglo je 69 prijava.
 

Sanacija cestovnih građevina

Tragične posljedice ovogodišnjeg urušavanja dijela konstrukcije (vijadukta) mosta u Italiji potakle su izniman interes javnosti za ocjenom stanja sigurnosti takvih građevina izgrađenih u Hrvatskoj.

Da bi se tragične posljedice spriječile bitno je provođenje redovitih i izvanrednih nadzora kojima se pravodobno mogu uočiti oštećenja a pravovremenim ulaganjem u obnovu i popravak oštećenih konstruktivnih elemenata osigurava se trajna sigurnost i uporabivost građevina. U cilju provjere stanja cestovnih građevina, Ministarstvo je pokrenulo postupak izrade Plana aktivnosti provjere postupanja jedinica lokalne samouprave na održavanju cestovnih građevina koje su u njihovom vlasništvu.
 

Podupiremo razvoj komunalnog standarda

I ove godine je u cilju financiranja kapitalnih projekata za poticanje razvoja komunalnog gospodarstva i ujednačavanje komunalnog standarda na području Republike Hrvatske u ožujku proveden poziv na koji je od strane 385 jedinica lokalne samouprave dostavljen čak 551 projektni prijedlog.
Sufinancira se 167 projekata u iznosu od 40,1 milijuna kuna.
 

Štitimo prostor za generacije koje dolaze

13. listopada 2017. godine donesena je nova Strategija prostornog razvoja Republike Hrvatske kao temeljni je državni dokument za usmjeravanje razvoja u prostoru. Njime je, na temelju utvrđenih uporišnih vrijednosti hrvatskog prostora i sustava upravljanja prostornim razvojem te utvrđenog stanja i procesa u prostoru, utvrđen opći cilj (vizija) prostornog razvoja do 2030. godine s razvojnim polazištima te s prioritetima, usmjerenjima i okvirom za provedbu.

Među usmjerenjima Strategije posebno se naglašavaju preporuke za odmjereno korištenje prostorom te orijentacija prema unapređivanju već korištenog prostora i to: urbanom preobrazbom napuštenih prostora i boljim gospodarenjem nekretninama, posebno onima u javnom vlasništvu, kao i urbanom sanacijom prostora s narušenim prostorno-funkcionalnim odnosima kao što su prostori nezakonite gradnje. Strategija je osnova daljnjeg razvoja državnog teritorija i doprinosi teritorijalnoj koheziji, ali i očuvanju nacionalnog prostornog resursa, jer prostor je ograničen i potrošiv i stoga od neizmjerne važnosti. 


Izrađuje se Državni plan prostornog razvoja  

Vlada Republike Hrvatske na 93. sjednici održanoj 26. travnja 2018. godine donijela Odluku o izradi Državnog plana prostornog razvoja. Državni plan je temeljni prostorni plan za područje cijele Republike Hrvatske a izrađuje se radi izvršenja zakonske obveze i ostvarenja ciljeva prostornog uređenja kojima se osiguravaju uvjeti za korištenje (gospodarenje), zaštitu i upravljanje prostorom Republike Hrvatske kao osobito vrijednim i ograničenim nacionalnim dobrom te se time ostvaruju pretpostavke za društveni i gospodarski razvoj, zaštitu okoliša i prirode, zaštitu kulturnih dobara, vrsnoću gradnje i racionalno korištenje prirodnih i kulturnih dobara. Dodatan razlog za donošenje plana je i uspostava te razvoj novog sustava prostornog uređenja uređenog Zakonom prema kojem se izrađuje nova generacija prostornih planova kroz Informacijski sustav prostornog uređenja na državnoj, područnoj (regionalnoj) i lokalnoj razini.

Izrađuju se prostorni planovi državne razine
 
  • u travnju 2018. donesena Odluka o izradi Izmjena i dopuna Prostornog plana posebnih obilježja NP Plitvice
  • u srpnju 2018. proveden postupak Strateške procjene utjecaja Prostornog plana Nacionalnog parka Krka na okoliš
  • u studenom i prosincu 2018. provedena javna rasprava o Prijedlogu Prostornog plana Parka prirode Papuk i pripadajućoj Studiji utjecaja na okoliš Prostornog plana Parka prirode Papuk.
 
Ministarstvo u ovoj godini sufinancira i izradu preko 80 prostornih planova općina i gradova za čiju je namjenu osigurano 3,1 milijuna kuna.

Kako bi zaštitili prostor od devastacije građevinska inspekcija planira obavljanje nadzora i prisilno uklanja nezakonite građevine unutar posebno zaštićenih i izvan-građevinskih područja odnosno u nacionalnim parkovima, parkovima prirode, na pomorskom dobru i drugim vrijednim i značajnim prostorima. Pojam prisilnog uklanjanja nezakonitih građevina iz prostora, tzv. „rušenje“, znači da građevinska inspekcija putem ugovornog izvođača radova pristupa izvršenju inspekcijskog rješenja. Takvo postupanje je krajnja i drastična mjera koja državi stoji na raspolaganju, ali se koristi iznimno, u slučajevima kada se procjeni da je uklanjanje u javnom interesu odnosno da izgrađena građevina nikako ne može ostati u prostoru niti može biti na bilo koji način ozakonjena. Tako je tijekom 2018. godine iz prostora uklonjeno oko 300 građevina. Od navedenog broja, većina građevina bila je izgrađena na području priobalnih županija (Splitsko-dalmatinska, Dubrovačko-neretvanska Istarska, Primorsko-goranska i dr.).

Primjer takvog postupanja početkom 2018. godine je akcija „rušenja“ 60 kuća za odmor, nezakonito izgrađenih tijekom 2017. godine na području Općine Medulin u priobalnom šumskom području, uglavnom u Peroju.

Inspekcijski nadzor nad tim područjem nastavljen je i tijekom 2018. godine, te su donesena inspekcijska rješenja i planira se daljnje uklanjanje.


Akcije građevinske inspekcije

Obavljene su i dvije veće akcije, i to na području Dubrovačko-neretvanske županije, posebno u zaštićenom Malostonskom zaljevu te na dijelu pomorskog dobra Općine Okrug na otoku Čiovu.
U pripremi akcija odnosno pojačanog nadzora na određenom području,  građevinska inspekcija koristi svu raspoloživu dokumentaciju, kao što su izvodi iz važećih prostornih planova, podaci iz nadležnih upravnih tijela jedinica lokalne i područne samouprave, podaci o investitorima i slično.


Podaci o rezultatima rada građevinske inspekcije za 2018. godinu

Građevinski inspektori osim rješenja o uklanjanju poduzimaju i druge mjere protiv nezakonitog građenja (obustava građenja, naređivanje usklađivanja građenja s izdanom dozvolom za građenje, novčane kazne i dr.). Međutim, za razliku od ponašanja bespravnih graditelja u dugogodišnjem prethodnom razdoblju, uočeno je posljednjih godina, pa tako i 2018., da bespravni graditelji nakon dolaska inspekcije odmah pristupaju ishođenju propisanog akta ili građenje usklađuju s glavnim projektom, kako bi promijenili status legalnosti građenja. Isto tako, više je zakonitih gradilišta, jer je godinama( posebno prije 2012. godine) samo 20-30%  gradilišta na kojima je obavljen nadzor građevinske inspekcije bilo zakonito, a posljednjih godina je oko 50% nadziranih gradilišta usklađeno s propisima u trenutku obavljanja prvog inspekcijskog nadzora.

U prilog zaključku da se postepeno poboljšava stanje zakonitosti građenja u Republici Hrvatskoj, su podaci inspekcije o rastu broja prijava o početku građenja (znači da se građenje izvodi na temelju akta za građenje), a smanjuje se broj prijava o nezakonitom građenju.

Zaključno, iz analize podataka o radu građevinske inspekcije, proizlazi da je skoro zaustavljeno bespravno građenje većih zahvata u prostoru odnosno većih zgrada (višestambenih, poslovnih, hotela, apartmanskih naselja i sl.) u građevinskim područjima. Nezakonito građenje izvodi se uglavnom prilikom rekonstrukcija (dogradnje, nadogradnje) i manjih stambenih zgrada, te pomoćnih i drugih jednostavnih građevina za koje nije potrebno ishoditi građevinsku dozvolu, ali je potreban glavni projekt. Kako je navedeno, sustavnim nadzorima na terenu tijekom 2018. godine utvrđena je pojačana pojava bespravnog građenja manjih kuća za odmor izvan građevinskih područja, posebno uz obalu i na otocima u poljoprivrednom i šumskom području, te je i za naredno razdoblje prioritet inspekcije poduzimati mjere protiv takvog građenja.


Nadzor građenja građevina od državnog značaja

Tijekom 2018. godine obavljeno je 50 inspekcijskih nadzora građenja građevina za koje građevinsku dozvolu izdaje Ministarstvo graditeljstva i prostornoga uređenja. Tako je nadzirano građenje mosta kopno – otok Čiovo s pristupnim cestama, rekonstrukcija i dogradnja putničkog terminala Zračne luke Split, rekonstrukcija i dogradnja ACI marine u Rovinju, Američke međunarodne škole u Zagrebu, sanacija mosta Slunj preko rijeke Korane na državnoj cesti D1 i druge građevine od državnog značaja.
 

Izdane brojne dozvole za projekte državnog značaja

U ovoj godini izdane su : 51 lokacijska i 99 građevinskih dozvola za strateške projekte odnosno projekte prometne infrastrukture, za luke i pristaništa, vodovodne građevine, energetske građevine, međunarodne magistralne plinovode, poboljšanje sastavnica okoliša, proizvodne i ostale građevine.
 

Izrađeno niz zakonskih prijedloga koji su tijekom 2018. prihvaćeni u Hrvatskom saboru

Zakon o najmu stanova

Konačan broj zaštićenih najmoprimaca u Hrvatskoj znat će se u lipnju 2019.

Agencija za promet nekretninama objavila je poziv za prikupljanje podataka o stanovima i osobama koje plaćaju zaštićenu najamninu te iskazivanje interesa za  pomoć u rješavanju stambenog pitanja u vidu najma, odnosno kupnje stana iz Programa društvenog poticanje stanogradnje (POS) ili kupnju stana/kuće ili izgradnju kuće uz subvencionirane stambene kredite. Hrvatska će tako u lipnju 2019. doznati točan podatak koliko je ukupno osoba u ovom statusu, koliko ih ima u vlasništvu drugu nekretninu te koliko ih ima potrebe za ovakvom vrstom zbrinjavanja.

Nedavnim izmjenama Zakona o najmu zaštićenim najmoprimcima ponuđena je pomoć u rješavanju stambenog pitanja obzirom da prema zakonu najkasnije do rujna 2023. moraju napustiti stanove koje sada koriste. Sve ponuđene opcije stambenog zbrinjavanja imaju uvjet da se najmoprimci obvežu vlasnicima stanova otkazati Ugovor o najmu stana i predati mu stan po useljenju u novo iznajmljeni, odnosno kupljeni stan ili izgrađenu kuću. O načinu i uvjetima kupnje stana iz programa POS, kupnje ostvarivanjem subvencioniranih kredita kao i kupnja nekretnine iz programa POS+ (plus) možete saznati više na www.apn.hr 

Novim Zakonom o najmu ispravlja nepravda stara gotovo 70 godina. Konačno su vlasnici dobili datum kad će u potpunosti slobodno moći raspolagati svojom imovinom, a ima dovoljno vremena i zakonskih mogućnosti da se pomogne svima kojima će pomoć države u rješavanju krova nad glavom biti potrebna.

Važno je naglasiti da će svi zaštićeni najmoprimci imati pravo prvokupa stanova u vlasništvu države i jedinica lokalne samouprave, prvenstvo pri kupnji stanova iz programa POS-a, pri najmu POS stanova, pri subvencioniranju stambenih kredita te prednost prijema u domovima za starije i nemoćne.

Nakon 23 godine novi Zakon o komunalnom gospodarstvu

13. srpnja 2018.g. donesen je novi Zakon o komunalnom gospodarstvu kojim se uređuju načela komunalnog gospodarstva, obavljanje komunalnih djelatnosti, građenje i održavanje infrastrukture, plaćanje doprinosa i naknada, održavanje reda i druga značajna pitanja.

„Stari“ Zakon o komunalnom gospodarstvu donijet je 1995. godine i do sada se mijenjao 18 puta, a u šest slučajeva drugim  zakonima. Donošenjem novog Zakona uspostavit će se sustav komunalnog gospodarstva usklađen sa zakonima koji uređuju pitanja opskrbe vodom i odvodnjom, gospodarenje otpadom, pogrebničkim djelatnostima, koncesijama, prostornim uređenjem i javnom nabavom.

Zakon uređuje pojedine institute, odnosno pitanja uz načela i pitanja građenja i održavanja komunalne infrastrukture i organizacijske oblike u kojima se obavljaju komunalne djelatnosti i pitanja vezana uz obavljanje tih djelatnosti te pitanja komunalnog doprinosa i naknade.

Nadalje, osiguravaju se normativni uvjeti za poboljšanje provedbe komunalnog reda na području jedinica lokalne samouprave te se omogućuje jednostavno i brzo evidentiranje u katastru i upis u zemljišne knjige komunalne infrastrukture izgrađene do stupanja ovog zakona na snagu.

Jedna od novina je i to da je održavanje dijelova javnih cesta koje prolaze kroz naselje brisano kao komunalna djelatnost, obavljanje dimnjačarskih poslova i održavanje građevina za odvodnju oborinskih voda određeno je kao komunalna djelatnost, a propisno je da komunalni doprinos ne plaća jedinica lokalne samouprave na svom području te da se isti ne plaća za građenje i ozakonjenje vatrogasnih domova, vojnih građevina, prometne, energetske, vodne, pomorske, komunikacijske i elektroničke komunikacijske infrastrukture, nadzemnih i podzemnih produktovoda i vodova te sportskih i dječjih igrališta.

Spomenimo i da su u ovoj godini doneseni i:
 
  • Zakon o ID Zakona o subvencioniranju stambenih kredita
  • Zakon o ID Zakona o društveno poticanoj stanogradnji
  • Zakon o ID Zakona o poslovima i djelatnostima prostornog uređenja i gradnje
  • Zakon o ID Zakona o komori arhitekata i komorama inženjera u graditeljstvu i prostornom uređenju
  • Zakon o ID Zakona o prostornom uređenju
  • Zakon o državnoj izmjeri i katastru nekretnina
  • Zakon o ID Zakona o NIPP-u


Međunarodna suradnja

Predstavnici Ministarstva kontinuirano surađuju s Europskom komisijom i tijelima za nadzor tržišta, sudjeluju u radu Stalnog odbora za graditeljstvo pri Europskoj komisiji te u EU BIM Task grupi i na međunarodnim projektima. Ministarstvo je aktivno uključeno i u izradu Nacionalne razvojne strategije RH do 2030. godine te je započelo s pripremama za predsjedanje Republike Hrvatske Vijećem Europske unije 2020 godine.

U sklopu ovogodišnjeg predsjedanja Republike Hrvatske Srednjoeuropskom inicijativom - SEI  (Central European Initiative - CEI) u organizaciji Ministarstva graditeljstva i prostornoga uređenja, 26. i 27. rujna 2018.g. u  Zagrebu je održana stručna međunarodna konferencija za preko 200-njak sudionika pod nazivom "Energetska učinkovitost u zgradarstvu - za bolje sutra".

Svoja iskustva i primjere dobre prakse, sudionicima konferencije predstavili su stručnjaci iz Njemačke, Belgije, Austrije, Češke, Ukrajine, Nizozemske, Poljske, Italije, Slovačke, Litve, Mađarske, Rumunjske, Srbije, Bosne i Hercegovine i Hrvatske.

20. listopada 2018. godine održana je još jedna međunarodna konferencija pod nazivom 'Integralni pristup zaštiti, planiranju i upravljanju krajobrazom u organizaciji Ministarstva graditeljstva i prostornoga uređenja, Hrvatskog zavoda za prostorni razvoj, Konvencije o europskim krajobrazima  Vijeća Europe u suradnji s Ministarstvom kulture, Ministarstvom okoliša i energetike i Fondom za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost.

Konferencija je okupila dvjestotinjak sudionika iz cijele Hrvatske, predstavnike tijela državne uprave, akademske zajednice – posebno studenata i nastavnika Agronomskog fakulteta – Studija krajobrazne arhitekture, Arhitektonskog i Prirodoslovno-matematičkog fakulteta, predstavnika udruga, stručnjaka na području krajobrazne arhitekture, prostornog planiranja, zaštite okoliša i prirode, kulturne baštine i drugih zainteresiranih.
 


Pisane vijesti | Informacija