Područje gradnje

Strane osobe koje obavljaju djelatnost građenja
Izvođenje građevinskih radova tvrtke iz treće države (ne članice EGP-a)
Člankom 71. stavkom 1. Zakona o poslovima i djelatnostima prostornog uređenja i gradnje (Narodne novine, br. 78/15) (u daljnjem tekstu: Zakon) propisano je da strana pravna osoba sa sjedištem u trećoj državi koja u trećoj državi obavlja djelatnost prostornog uređenja, projektiranja i/ili stručnog nadzora građenja, građenja, upravljanja projektom gradnje ili djelatnost ispitivanja i prethodnih istraživanja ima pravo u Republici Hrvatskoj pod pretpostavkom uzajamnosti privremeno ili povremeno obavljati tu djelatnost u skladu s tim Zakonom i drugim posebnim propisima.

Nadalje, člancima 29. i 30. Zakona propisano je da graditi i/ili izvoditi radove na građevini može pravna osoba ili fizička osoba obrtnik, registrirana za obavljanje djelatnosti građenja, odnosno za izvođenje pojedinih radova (u daljnjem tekstu: izvođač) koja ispunjava uvjete propisane ovim Zakonom te posebnim propisima kojima se uređuje gradnja, a izvođač mora u obavljanju djelatnosti građenja imati zaposlenog ovlaštenog voditelja građenja i/ili ovlaštenog voditelja radova.

Slijedom navedenoga, članak 71. Zakona propisuje pravo strane pravne osobe sa sjedištem u trećoj državi obavljanja privremene ili povremene djelatnosti građenja, dok što se tiče trajnog obavljanja djelatnosti građenja izvođač iz treće države mora ispunjavati uvjete propisane člancima 29. i 30. Zakona, što znači da mora biti registriran za obavljanje djelatnosti građenja, odnosno za izvođenje pojedinih radova te mora u obavljanju djelatnosti građenja imati zaposlenog ovlaštenog voditelja građenja i/ili ovlaštenog voditelja radova.

Nadalje, ukoliko izvođač iz treće države ima zaposlenog voditelja građenja, odnosno voditelja radova iz Republike Hrvatske koji su na dan stupanja na snagu novoga Zakona na temelju Zakona o arhitektonskim i inženjerskim poslovima i djelatnostima u prostornom uređenju i gradnji (Narodne novine, br. 152/08, 124/09, 49/11 i 25/13) ispunjavali uvjete za inženjera gradilišta za određenu skupinu građevina, odnosno za voditelja pojedinih radova, sukladno članku 108. Zakona o poslovima i djelatnostima prostornog uređenja i gradnje (Narodne novine, br. 78/15)  , mogu obavljati poslove inženjera gradilišta na svim građevinama, odnosno poslove ovlaštenog voditelja radova u svojstvu odgovorne osobe za vođenje radova, i to do ustrojavanja odgovarajućeg imenika Komore.

Također, sukladno istom članku Zakona, osobe koje su na dan stupanja na snagu novog Zakona na temelju Zakona o arhitektonskim i inženjerskim poslovima i djelatnostima u prostornom uređenju i gradnji (Narodne novine, br. 152/08, 124/09, 49/11 i 25/13) ispunjavale uvjete za voditelja radova, a imaju završenu srednju školu po programu za tehničara odgovarajuće struke (razina 4.2 Hrvatskog kvalifikacijskog okvira) i imaju najmanje deset godina radnog iskustva u struci, mogu obavljati poslove voditelja radova i moraju podnijeti zahtjev za upis u posebnu evidenciju odgovarajuće komore, prema posebnom propisu kojim se uređuje udruživanje u Komoru.

Uz navedeno ističemo da u prijelaznom razdoblju sukladno članku 64. Zakona o komori arhitekata i komorama inženjera u graditeljstvu i prostornom uređenju (Narodne novine, br. 78/15) osobe koje su po propisima koji su bili na snazi do dana stupanja na snagu toga Zakona ispunjavale uvjete za voditelja građenja i voditelja radova stječu pravo upisa u Komoru ako u roku od devet mjeseci od dana stupanja na snagu toga Zakona podnesu zahtjev za upis u imenik ovlaštenih voditelja građenja ili imenik ovlaštenih voditelja radova Komore. Nadležna komora izvršit će upis ovlaštenog voditelja građenja i voditelja radova po ustrojavanju odgovarajućeg imenika ovlaštenih voditelja građenja i imenika ovlaštenih voditelja radova.

Ukoliko izvođač iz treće države zapošljava fizičku osobu koja u stranoj državi ima pravo obavljati poslove voditelja građenja, odnosno voditelja radova, sukladno članku 59. stavku 2. Zakona, tada ista ima pravo u Republici Hrvatskoj pod pretpostavkom uzajamnosti trajno obavljati te poslove u svojstvu ovlaštene osobe pod istim uvjetima kao i ovlašteni voditelji građenja, odnosno ovlašteni voditelji radova, ako ima stručne kvalifikacije potrebne za obavljanje tih poslova u skladu s posebnim zakonom kojim se uređuje priznavanje stručnih kvalifikacija i drugim posebnim propisima, te mora proći postupak priznavanja inozemne stručne kvalifikacije za obavljanje poslova voditelja građenja, odnosno voditelja radova, a koji sukladno članku 73. Zakona provodi i rješenje o tome donosi odgovarajuća komora. 
 
Obavljanje djelatnosti građenja u RH – strana pravna osoba sa sjedištem u drugoj državi ugovornici EGP-a (npr. Bugarska)
Sukladno članku 69. Zakona o poslovima i djelatnostima prostornog uređenja i gradnje („Narodne novine“ br. 78/15) strana pravna osoba sa sjedištem u drugoj državi ugovornici EGP-a, koja obavlja djelatnost građenja može u Republici Hrvatskoj na privremenoj i povremenoj osnovi obavljati one poslove koje je prema propisima države u kojoj ima sjedište ovlaštena obavljati, nakon što o tome obavijesti Ministarstvo izjavom u pisanom obliku. Istim člankom propisano je da uz spomenutu izjavu mora priložiti i isprave kojim se dokazuje pravo obavljanja djelatnosti u državi sjedišta strane osobe te da je osigurana od odgovornosti za štetu koju bi obavljanjem djelatnosti mogla učiniti investitoru ili drugim osobama.

Nadalje, upućujemo vas na članak 61. istoga Zakona sukladno kojem ovlaštena fizička osoba iz države ugovornice EGP-a ima pravo u Republici Hrvatskoj povremeno ili privremeno obavljati poslove voditelja građenja i voditelja radova u svojstvu odgovorne osobe pod strukovnim nazivom koji ovlaštene osobe za obavljanje tih poslova imaju u Republici Hrvatskoj, ako prije početka prvog posla izjavom u pisanom ili elektroničkom obliku izvijesti o tome odgovarajuću Komoru. Komora prema članku 65. Zakona provodi postupak provjere inozemne stručne kvalifikacije.

Također, u pogledu izdavanja građevinske dozvole i građenja građevine, napominjemo kako je sukladno Zakonu o gradnji („Narodne Novine“ br.153/13) investitor osoba u čije ime se gradi građevina te da je obveza investitora a ne izvođača ishoditi građevinsku dozvolu. 

Kako strane osobe sa sjedištem u trećoj državi mogu započeti obavljati poslove građenja?
Člankom 71. stavkom 1. Zakona o poslovima i djelatnostima prostornog uređenja i gradnje (Narodne novine, br. 78/2015) propisano je da strana pravna osoba sa sjedištem u trećoj državi koja u trećoj državi obavlja djelatnost prostornog uređenja, projektiranja i/ili stručnog nadzora građenja, građenja, upravljanja projektom gradnje ili djelatnost ispitivanja i prethodnih istraživanja ima pravo u Republici Hrvatskoj pod pretpostavkom uzajamnosti privremeno ili povremeno obavljati tu djelatnost u skladu s tim Zakonom i drugim posebnim propisima.

Stavkom 2. istog članka propisano je da se pretpostavka uzajamnosti iz stavka 1. ne primjenjuje na državljane države članice Svjetske trgovinske organizacije.

Slijedom navedenog strana pravna osoba sa sjedištem u trećoj državi koja nije članica Svjetske trgovinske organizacije, a koja u trećoj državi obavlja djelatnost građenja ima pravo u Republici Hrvatskoj, pod pretpostavkom uzajamnosti, privremeno ili povremeno obavljati tu djelatnost u skladu sa navedenim Zakonom, nakon što o tome obavijesti Ministarstvo izjavom u pisanom obliku, te mora posjedovati dokument kojim se dokazuje pravo obavljanja djelatnosti u državi sjedišta strane osobe ili važeću licencu odnosno dokument koji se to pravo obavljanja djelatnosti regulira, mora biti osigurana od odgovornosti za štetu koju bi obavljanjem djelatnosti mogla učiniti investitoru ili drugim osobama, imati zaposlenog voditelja građenja/radova koji je prošao postupak priznavanja inozemne stručne kvalifikacije pred odgovarajućom komorom.

Strana pravna osoba sa sjedištem u trećoj državi koja je članica Svjetske trgovinske organizacije, a koja u trećoj državi obavlja djelatnost građenja ima pravo u Republici Hrvatskoj privremeno ili povremeno obavljati tu djelatnost, nakon što o tome obavijesti Ministarstvo u pisanom obliku, u skladu sa odredbama Zakona o poslovima i djelatnostima prostornog uređenja i gradnje i drugim posebnim propisima mora posjedovati dokument kojim se dokazuje pravo obavljanja djelatnosti u državi sjedišta strane osobe ili važeću licencu odnosno dokument koji se to pravo obavljanja djelatnosti regulira, mora biti osigurana od odgovornosti za štetu koju bi obavljanjem djelatnosti mogla učiniti investitoru ili drugim osobama, imati zaposlenog voditelja građenja/radova koji je prošao postupak priznavanja inozemne stručne kvalifikacije pred odgovarajućom komorom.  

Kako pravne osobe sa sjedištem u trećoj državi koje trajno obavljaju djelatnost u RH mogu obavljati djelatnost građenja?
Strana pravna osoba ima pravo u Republici Hrvatskoj trajno obavljati djelatnost građenja ukoliko ispunjava uvjete propisane člancima 29. i 30. Zakona o poslovima i djelatnostima prostornog uređenja i gradnje (Narodne novine, br. 78/2015), što znači da mora biti registrirana za obavljanje djelatnosti građenja u Republici Hrvatskoj, odnosno za izvođenje pojedinih radova te mora u obavljanju djelatnosti građenja imati zaposlenog ovlaštenog voditelja građenja i/ili ovlaštenog voditelja radova. 

Može li strana tvrtka iz Republike Turske biti glavni izvođač radova na gradilištu u Republici Hrvatskoj? Ukoliko može, kakva je procedura dobivanja tog statusa?
Strana pravna osoba, sa sjedištem u trećoj državi koja je članica Svjetske trgovinske organizacije, može privremeno ili povremeno obavljati djelatnost građenja, nakon što o tome obavijesti Ministarstvo izjavom u pisanom obliku, u skladu sa Zakonom poslovima i djelatnostima prostornog uređenja i gradnje (Narodne novine broj 78/15) i drugim posebnim propisima ili trajno pod istim uvjetima kao pravna osoba sa sjedištem u Republici Hrvatskoj u skladu s istim Zakonom.

Sukladno navedenom, a temeljem članka 55., stavka 2. Zakona o gradnji („Narodne novine“ broj 153/13), investitor ugovorom o građenju određuje glavnog izvođača koji je odgovoran za međusobno usklađivanje radova i koji imenuje glavnog inženjera gradilišta, ako u građenju sudjeluju dva ili više izvođača. 

Mogu li turski ovlašteni inženjeri raditi poslove voditelja građenja te na koji način mogu prenijeti ovlaštenje u Republiku Hrvatsku?
Sukladno članku 59., stavku 2. i 3. Zakona o poslovima i djelatnostima prostornog uređenja i gradnje („Narodne novine“ broj 78/15), fizička osoba koja u stranoj državi ima pravo obavljati poslove voditelja građenja ima pravo u Republici Hrvatskoj, pod pretpostavkom uzajamnosti, trajno obavljati te poslove u svojstvu ovlaštene osobe pod istim uvjetima kao i ovlašteni voditelj radova, ako ima stručne kvalifikacije potrebne za obavljanje tih poslova u skladu s posebnim zakonom kojim se uređuje priznavanje inozemnih stručnih kvalifikacija i drugim posebnim propisima.

Može li voditelj građenja biti ovlašteni inženjer iz Hrvatske, zaposlen u toj tvrtki?
Može.

Na koji način strana tvrtka npr. iz Turske dokazuje ovlaštenje za obavljanje djelatnosti građenja prema nadležnim tijelima Ministarstva ili Inspektora?
Strani izvođač iz Republike Turske pravo na privremeno ili povremeno obavljanje djelatnosti građenja dokazuje dokumentom kojim se pravo obavljanja djelatnosti dokazuje u državi sjedišta strane osobe ili važećom licencom odnosno dokumentom kojim se to pravo obavljanja djelatnosti regulira u toj državi. Osim toga, strani izvođač mora imati dokaz da je osiguran od odgovornosti za štetu koju bi obavljanjem djelatnosti mogla učiniti investitoru ili drugim osobama (dokaz je ugovor ili polica o osiguranju koja je važeća na području Republike Hrvatske).

Strani izvođač iz Republike Turske koji trajno obavlja djelatnost građenja u Republici Hrvatskoj pravo na obavljanje djelatnosti građenja dokazuje registracijom za obavljanje djelatnosti građenja, odnosno za izvođenje pojedinih radova te mora imati zaposlenog voditelja građenja/radova koji je prošao postupak priznavanja inozemne stručne kvalifikacije pred odgovarajućom komorom (sukladno člancima 29. i 39. Zakona o poslovima i djelatnostima prostornog uređenja i gradnje („Narodne novine“ broj 78/15).
Tipski projekti
Može li tipski projekt sadržavati arhitektonsko-građevinski projekt?
Zakonom o gradnji nije predviđena mogućnost izrade arhitektonsko-građevinskog projekta već zasebno arhitektonski projekt koji izrađuje ovlašteni arhitekt, te građevinski projekt koji izrađuje ovlašteni inženjer građevinarstva.

Prema Pravilniku o obaveznom sadržaju i opremanju projekata građevina (Narodne novine broj 64/14, 41/15, 105/15, 61/16, 20/17) projekti pojedinih struka moraju biti razdvojeni, ali mogu biti uvezani zajedno u jednu mapu.
 
Dimenzije i opterećenje građevine za koju se izdaje Rješenje o tipskom projektu
Vezano uz česte upite oko različitih dimenzija građevina koje se žele tipizirati, smatramo da jedan tipski projekt može obuhvatiti jednu dimenziju i jedno projektno opterećenje (odnosno maksimalno opterećenje).

Također, otvore na kiosku ili kontejneru je potrebno prikazati, ali ukoliko smještaj otvora ne utječe na mehaničku otpornost i stabilnost konstrukcije, može se u projektu prikazati nekoliko varijanti.
 
Tipska kontejnerska kotlovnica
Prema Zakonu o gradnji (Narodne novine broj 153/13, 20/17) građenju građevine može se pristupiti na temelju pravomoćne građevinske dozvole, a graditi se mora u skladu s tom dozvolom, ako ovim Zakonom ili propisom donesenim na temelju ovoga Zakona nije drukčije propisano.

Članak 128. Zakona propisuje da se građenju građevina bez građevinske dozvole može pristupiti jedino ako se radi o jednostavnim građevinama i radovima propisanim Pravilnikom o jednostavnim i drugim građevinama i radovima (Narodne novine broj 112/17 i 34/18). Tipska kontejnerska kotlovnica se u navedenom pravilniku ne navodi.

Nadalje, sukladno čl. sukladno članku 77. stavku 1. Zakona o gradnji (Narodne novine broj 153/13, 20/17) za predgotovljene dijelove građevine za koje je dokazano da se izvode prema odredbama toga Zakona (u daljnjem tekstu: tipski projekt), rješenje o tipskom projektu donosi Ministarstvo graditeljstva i prostornoga uređenja, nije potrebno to ponovno dokazivati u glavnom projektu. Tipski projekt može biti sastavni dio pojedinog projekta za ishođenje građevinske dozvole.
 
Drvene montažne kućice
Vezano za upit distributera drvenih vrtnih kućica o potrebnoj dokumentaciji za tipsku kućicu odnosno što je sve potrebno za dobivanje potvrde o sukladnosti za tipski proizvod, daje se sljedeći odgovor:
Kako se izdavanje certifikata o stalnosti svojstava (potvrde o sukladnosti) sukladno Zakonu o građevnim proizvodima (Narodne novine broj 76/13, 30/14 i 130/17) odnosi na građevne proizvode, smatramo da se isti ne može izdati za predmetnu drvenu kućicu jer se ista smatra građevinom.

Za drvenu vrtnu kućicu može se ishoditi rješenje o tipskom projektu sukladno članku 77. Zakona o gradnji (Narodne novine broj 153/13, 20/17) ili tehnička ocjena sukladno posebnom zakonu.

Tipski projekt sadrži sve dijelove propisane za glavni projekt osim dijelova koji se odnose na lokacijske uvjete, uvjete priključenja i posebne uvjete koji ovise o lokaciji građevine. Zahtjev za ishođenje Rješenja o tipskom projektu može podnijeti svaka zainteresirana osoba (proizvođač, distributer, naručilac izrade kućice ili projektant).

Napominjemo da se građenju predmetne kućice može pristupiti nakon što se ishodi građevinska dozvola, te da se ista može početi koristiti nakon što se za tu građevinu izda uporabna dozvola. Ovisno o načinu korištenja i mjestu gradnje, u nekim slučajevima se gradnji može pristupiti bez građevinske dozvole  sukladno članku 128. Zakona o gradnji ako se radi o jednostavnim građevinama i radovima propisanim Pravilnikom o jednostavnim i drugim građevinama i radovima (Narodne novine broj 112/17 i 34/18).

Gradnja montažnih – mobilnih kućica
Vezano uz pitanja je li potrebno montažno-mobilnu kućicu veličine 30-32 m² „atestirati“, kojim propisima je regulirana izrada predmetnih kućica te ukoliko je „atestiranje“ potrebno tko je ovlašten provoditi „ateste“, upućujemo da ukoliko se radi o montažnoj-mobilnoj kućici koja se privremeno ostavlja na nekom mjestu tj. parkira, ista sukladno propisima iz područja gradnje nije građevina.

U tom slučaju obzirom da propisi koji reguliraju veličinu i atestiranje takve mobilne kućice nisu u nadležnosti ovoga Ministarstva, upućujemo da se o detaljnijim informacijama obratite ministarstvu nadležnom za promet te ministarstvu nadležnom za turizam.

Međutim, ukoliko se radi o slučaju u kojem se montažno kućica trajno postavlja na određeno mjesto, ista predstavlja građevinu pa je za njezino postavljanje, tj. građenje potrebno izdati građevinsku dozvolu.

U tom slučaju radi se o građevini koja se sastoji od brojnih predgotovljenih dijelova i građevnih proizvoda, te sukladno Zakonu o gradnji (Narodne novine broj 153/13 i 20/17) za takve predgotovljene dijelove građevine postoji mogućnost ishođenja rješenja o tipskom projektu kojim se daje tehničko rješenje građevine, a isti ujedno može biti i sastavni dio pojedinog projekta.

Također, postoji mogućnost da se takvom montažnom građevinom trguje kao građevnim proizvodom te se u tom slučaju postupa u skladu s obvezama propisanim propisima iz područja građevnih proizvoda.

Postavljanje kioska na zemljište u privatnom vlasništvu
Povodom vašeg pitanja da li je za postavljanje kioska do 12 m² izvan javne površine (javnog dobra), tj. na zemljištu u privatnom vlasništvu u svrhu obavljanja ugostiteljske, odnosno trgovinske djelatnosti potrebno ishoditi odobrenje/rješenje nadležnog tijela za postavljanje istog ili je takav objekt moguće postaviti samo uz odobrenje predstavničkog tijela jedinice lokalne samouprave, obavještavamo vas da se prema odredbi članka 2. stavka 2. podstavka 1. Pravilnika o jednostavnim i drugim građevinama i radovima (Narodne novine broj 112/17 i 34/18.), bez građevinske dozvole u skladu s odlukom nadležnog tijela jedinice lokalne samouprave prema propisima kojima se uređuje komunalno gospodarstvo na javnoj površini može graditi kiosk i druga građevina gotove konstrukcije tlocrtne površine do 15 m² u skladu s glavnim projektom, tipskim projektom za kojega je doneseno rješenje na temelju članka 77. Zakona o gradnji ili tehnička ocjena sukladno posebnom zakonu.

Navedenim Pravilnikom uređena je mogućnost postavljanja kioska na javnoj površini, a za građenje kioska na zemljištu u privatnom vlasništvu potrebno je ishoditi građevinsku dozvolu sukladno Zakonu o gradnji (Narodne novine broj 153/13 i 20/17). Iznimno od toga, ako je kiosk pomoćna građevina koja se gradi na građevnoj čestici postojeće zgrade za potrebe te zgrade isti se prema odredbi članka 4. podstavka 1. alineje 1. spomenutog Pravilnika može graditi na temelju glavnog projekta. Ovaj glavni projekt sukladno Zakonu o gradnji i spomenutom Pravilniku mora biti u skladu sa svim propisima i pravilima struke koji se odnose na projektiranje tog kioska i ne smije biti protivan prostornom planu.

Izjednačavanje pravila za građenje na javnoj površini i na zemljištu u privatnom vlasništvu nije moguće, jer se radi o površinama koji su u različitom planerskom i pravnom režimu, tj. prema odredbama članka 104. Zakona o komunalnom gospodarstvu (Narodne novine broj 68/18.) odlukom o komunalnom redu mogu se uređivati samo pitanja vezana za javne površine pa se kiosk na javnoj površini može graditi bez građevinske dozvole u skladu s odlukom nadležnog tijela jedinice lokalne samouprave prema propisima kojima se uređuje komunalno gospodarstvo i u skladu s rješenjem o tipkom projektu, glavnim projektom ili tehničkoj ocjeni, a za građenje kioska na zemljištu u privatnom vlasništvu potrebna je građevinska dozvola.
 
Tipska trafostanica
Vezano uz upit  može li se tipizirati samo armiranobetonsko montažno kućište za trafostanicu, daje se sljedeći odgovor:
Za predgotovljene dijelove građevine za koje je dokazano da se izvode prema Zakonu o gradnji, o čemu je Ministarstvo izdalo rješenje, nije potrebno to ponovno dokazivati u glavnom projektu. Odnosno, sve dok važi propis prema kojem je tipski projekt izrađen, projekt se može prilagati kao dio glavnog projekta. Također, ukoliko se pri izdavanju građevinske dozvole koristi tipski projekt za kojeg je izdano rješenje o tipskom projektu i na kojeg upućuje glavni projekt građevine za koju se građevinska dozvola izdaje, tada navedeni tipski projekt predstavlja dio glavnog projekta i prilaže se u tri ovjerena primjerka i navodi se u popisu svih mapa projekta.

Prema tome, može se tipizirati cijela trafostanica ili samo betonsko kućište ovisno o potrebama podnositelja zahtjeva.

Tipski rasvjetni stup
Vezano na upite projektanata treba li glavni projekt sadržavati proračun 'tipskog' čeličnog stupa za rasvjetu ili je u glavnom projektu dovoljno navesti oznaku tipa rasvjetnog stupa iz kataloga proizvođača, daje se sljedeći odgovor:
Prema članku 3. Zakona o gradnji, građevina je građenjem nastao i s tlom povezan sklop, izveden od svrhovito povezanih građevnih proizvoda sa ili bez instalacija, sklop s ugrađenim postrojenjem, samostalno postrojenje povezano s tlom ili sklop nastao građenjem. Prema tome, rasvjetni stup sa fiksnim temeljima je nedvojbeno građevina, za koju se u svrhu ishođenja građevinske dozvole izrađuje glavni projekt kojim se daje tehničko rješenje građevine i dokazuje ispunjavanje temeljnih zahtjeva za građevinu te drugih propisanih i određenih zahtjeva i uvjeta. Glavni projekt ovisno o vrsti građevine sadrži projekte različitih struka. Nastavno tome, za rasvjetni stup je potrebno izraditi građevinski i elektro projekt.
Tipski rasvjetni stup smatra se onaj za koji je sukladno Zakonu o gradnji ishođeno Rješenje o tipskom projektu. Ako se pri izdavanju građevinske dozvole koristi tipski projekt za kojeg je izdano rješenje o tipskom projektu i na kojeg upućuje glavni projekt građevine za koju se građevinska dozvola izdaje, tada navedeni tipski projekt predstavlja dio glavnog projekta i prilaže se u tri ovjerena primjerka i navodi se u popisu svih mapa projekta.

Prema svemu navedemo, u glavnom projektu se ne navodi oznaka tipa rasvjetnog stupa koja je sadržana u katalogu proizvođača već je za ishođenje građevinske dozvole za rasvjetni stup potrebno izraditi glavni projekt rasvjetnog stupa ili priložiti tipski projekt za koje je izdano Rješenje o tipskom projektu.

Tehnička ocjena sukladno posebnom propisu       
Odredbom članka 2. i članka 3a. Pravilnika o jednostavnim i drugim građevinama i radovima (Narodne novine broj 112/17 i 34/18) propisano je da se u skladu s odlukom nadležnog tijela jedinice lokalne samouprave prema propisima kojima se uređuje komunalno gospodarstvo na javnoj površini može graditi kiosk i druga građevina gotove konstrukcije tlocrtne površine do 15 m² u skladu s glavnim projektom, tipskim projektom za kojega je doneseno rješenje na temelju članka 77. Zakona o gradnji ili tehničkom ocjenom sukladno posebnom zakonu.

Slijedom navedene odredbe, sukladno članku 77. stavku 1. Zakona o gradnji (Narodne novine broj 153/13 i 20/17) za predgotovljene dijelove građevine za koje je dokazano da se izvode prema odredbama toga Zakona (u daljnjem tekstu: tipski projekt), rješenje o tipskom projektu donosi Ministarstvo graditeljstva i prostornoga uređenja.

Nadalje, što se tiče tehničke ocjene postoje dvije mogućnosti njezina donošenja, a to su donošenje:
  • europske tehničke ocjene sukladno Uredbi (EU) br. 305/2011 Europskog parlamenta i Vijeća od 9. ožujka 2011. koja propisuje usklađene uvjete trgovanja građevnim proizvodima i ukida Direktivu Vijeća 89/106/EEZ (u daljnjem tekstu: Uredba (EU) br. 305/2011), slijedom čega se kiosk odnosno druga građevina gotove konstrukcije smatra građevnim proizvodom koji se nalazi u usklađenom području, odnosno
  • hrvatske tehničke ocjene sukladno Zakonu o građevnim proizvodima (Narodne novine, br. 76/13 i 30/14), slijedom čega se u tom slučaju kiosk odnosno druga građevina gotove konstrukcije smatra građevnim proizvodom koji se nalazi u neusklađenom području.

U prvom slučaju, kada se donosi europska tehnička ocjena, sukladno članku 19. Uredbe (EU) br. 305/2011 proizvođač kioska odnosno druge građevine gotove konstrukcije podnosi zahtjev za europsku tehničku ocjenu, te na temelju njega organizacija TAB-ova (tijela za tehničko ocjenjivanje) izrađuje i donosi europski dokument za ocjenjivanje.

Načela izrade i donošenja europskog dokumenta za ocjenjivanje, obveze TAB-ova koji zaprimaju zahtjev za europsku tehničku ocjenu, objavljivanje europskog dokumenta za ocjenjivanje te europska tehnička ocjena propisani su člancima 20. do 26. Uredbe (EU) br. 305/2011.

U drugom slučaju, kada se donosi hrvatska tehnička ocjena, sukladno članku 37. Zakona o građevnim proizvodima (Narodne novine broj 76/13, 30/14 i 130/17) na traženje proizvođača kioska odnosno druge građevine gotove konstrukcije hrvatsko tijelo za tehničko ocjenjivanje (HTTO) uz prethodnu suglasnost Ministarstva graditeljstva i prostornoga uređenja izrađuje hrvatski dokument za ocjenjivanje i izdaje hrvatsku tehničku ocjenu.

Načela izrade, sadržaj hrvatskog dokumenta za ocjenjivanje, obveze HTTO-a pri izdavanju hrvatske tehničke ocjene, objavljivanje hrvatskog dokumenta za ocjenjivanje te hrvatska tehnička ocjena propisani su člancima 38. do 42. Zakona o građevnim proizvodima.

U vezi navedenoga, želimo napomenuti da je sukladno članku 16. Zakona o građevnim proizvodima upravno tijelo za imenovanje TAB-om Ministarstvo graditeljstva i prostornoga uređenja, dok je sukladno članku 45. Zakona o građevnim proizvodima za imenovanje HTTO-om također nadležno navedeno Ministarstvo.

Nadalje, popis TAB-ova koji su imenovani prema Uredbi (EU) br. 305/2011, među kojima je i hrvatski TAB, može se pronaći na NANDO bazi Europske komisije, a što se tiče HTTO-a valja napomenuti da je člankom 45. stavkom 5. Zakona o građevnim proizvodima  propisano da se hrvatski TAB smatra ujedno i HTTO-om. Uvidom u navedenu bazu razvidno je da je hrvatski TAB Institut IGH dioničko društvo za istraživanje i razvoj u graditeljstvu – TD, Janka Rakuše 1, 10 000 Zagreb. 

 
Stručni ispit i stručno usavršavanje
Jesu li izjednačeni majstorski ispit za osobe koje obavljaju majstorska zvanja i stručni ispit za sudionika u gradnji srednje stručne spreme, koji se polaže temeljem Pravilnika o stručnom ispitu osoba koje obavljaju poslove graditeljstva i prostornog uređenja („Narodne novine“ broj 129/15)?
Ministarstvo graditeljstva i prostornog uređenja nije utvrdilo da je majstorski ispit za osobe koje obavljaju majstorska zvanja izjednačen sa stručnim ispitom za sudionika u gradnji srednje stručne spreme već da su propisima kojima se uređuje obrt utvrđeni uvjeti za obavljanje majstorskih zvanja kao i stupanj te vrsta stručne spreme potrebne za polaganje majstorskog ispita.

Skrećemo pozornost da osoba s majstorskim ispitom može obavljati samo majstorsko zvanje za koje ima položen majstorski ispit (npr. za zidara ili vodoinstalatera ili tesara ili krovopokrivača…), a to je uže područje u odnosu na poslove koje obavlja voditelj manje složenih radova iz članka 28. stavka 2. Zakona o poslovima i djelatnostima prostornog uređenja i gradnje („Narodne novine“ broj 78/15) i za koje poslove se može imenovati osoba koja je završila srednju školu po programu za tehničara odgovarajuće struke (razina 4.2 Hrvatskog kvalifikacijskog okvira) i ima najmanje deset godina radnog iskustva u struci i položen stručni ispit.

Slijedom navedenog, voditelj manje složenih radova iz članka 28. stavka 2. Zakona o poslovima i djelatnostima prostornog uređenja i gradnje („Narodne novine“ broj 78/15) može voditi sve manje složene radove unutar zadaća svoje struke te se njegove kompetencije znatno razlikuju od kompetencija osoba s majstorskim ispitom.

Stručno usavršavanje – tko ga provodi i je li obvezno?
Stupanjem na snagu Zakona o poslovima i djelatnostima prostornog uređenja i gradnje („Narodne novine“ broj 78/15 – dalje u tekstu: Zakon) uveden je novi koncept organizacije stručnog usavršavanja osoba koje obavljaju stručne poslove prostornog uređenja, poslove projektiranja, kontrole projekata, nostrifikacije, stručnog nadzora građenja, voditelja građenja, voditelja radova, poslove ispitivanja i prethodnih istraživanja, odnosno izrade elaborata za potrebe projekata, te osoba koje sudjeluju u radnjama ocjenjivanja sukladnosti i izdavanja certifikata sukladnosti građevnih proizvoda. Zakonom se uvodi fakultativno dobrovoljno strukovno usavršavanje, a mogu ga organizirati i provoditi Komore te strukovne organizacije, sveučilišta, veleučilišta i druge pravne osobe.

Zakonom je propisano da program, uvjete i način provođenja te praćenja stručnog usavršavanja svojih članova Komora propisuje općim aktom, koji se donosi uz prethodnu suglasnost Ministarstva. Komora vodi evidencije stručnog usavršavanja svojih članova i izdaje potvrde, odnosno certifikate o završenom stručnom usavršavanju i osposobljavanju.

Ostalim strukovnim organizacijama, sveučilištima, veleučilištima te drugim pravnim osobama u skladu sa odredbama Zakona ostavljeno je da samostalno utvrđuju programe stručnog usavršavanja, načine njegovog provođenja, te izdavanja odgovarajućih potvrda.

Intencija je zakonodavca bila da se osobama koje obavljaju stručne poslove u prostornom uređenju i gradnji omogući u mjeri u kojoj one to žele nastavak stručnog usavršavanja koje obuhvaća različite oblike usavršavanja stjecanjem i unapređenjem stručnih znanja, a na organizacijama koje su ovlaštene provoditi strukovno obrazovanje je da kvalitetom svojih programa i predavača motiviraju što veći broj pripadnika određene struke za usavršavanje i unapređivanje svojih znanja.

Što su temeljna i napredna izobrazba?
Člankom 40. Zakona o komori arhitekata i komorama inženjera u graditeljstvu i prostornom uređenju, propisano je da Komore u okviru trajnog stručnog usavršavanja organiziraju temeljnu i naprednu izobrazbu za poslove u okviru strukovnog područja za koje su osnovane. Temeljna izobrazba obuhvaća interdisciplinarna i druga znanja i vještine nužne za uspješno obavljanje stručnih poslova i poslovanje osoba koje rade poslove iz djelokruga Komore, a  napredna izobrazba obuhvaća napredna i/ili specijalizirana znanja i vještine za obavljanje stručnih poslova osoba koje rade poslove iz djelokruga Komore.

Uvjeti za polaganje stručnog ispita
Člankom 11. Pravilnika o stručnom ispitu te upotpunjavanju i usavršavanju znanja osoba koje obavljaju poslove prostornog uređenja i graditeljstva („Narodne novine“ broj 129/15), u daljnjem tekstu Pravilnik, propisano je da pravo na polaganje stručnog ispita obveznik polaganja stječe nakon što je, po završenom školovanju i stjecanju stručne spreme, odnosno završenom studiju i stjecanju stručnog, odnosno akademskog naziva odgovarajuće struke, propisane ovim Pravilnikom, stekao dvije godine radnog iskustva na odgovarajućim poslovima u struci ili na drugim odgovarajućim poslovima, a člankom 12. stavkom 2. Pravilnika da se u radno iskustvo na odgovarajućim poslovima u struci ili na drugim odgovarajućim poslovima uračunava i vrijeme koje je kandidat proveo na radu na temelju ugovora o stručnom osposobljavanju za rad bez zasnivanja radnog odnosa. Napominjemo kako se radno iskustvo stečeno na ovakav način može priznati kao radno iskustvo na odgovarajućim poslovima u struci ukoliko je poslodavac: tijelo državne uprave, jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave, zavod za prostorno uređenje županije, odnosno Grada Zagreba,  Agencija za ozakonjenje nezakonito izgrađenih zgrada ili osoba koja udovoljava uvjetima iz Zakona o poslovima i djelatnostima prostornog uređenja i gradnje („Narodne novine“ br. 78/15) propisanima za obavljanje stručnih poslova iz članaka 3. tog Zakona.


Člankom 12. stavkom 1. Pravilnika propisano da su odgovarajući poslovi u struci stručni poslovi prostornog uređenja, poslovi projektiranja, poslovi stručnog nadzora građenja, poslovi vođenja građenja, poslovi ispitivanja i prethodnih istraživanja, poslovi vezani za ocjenjivanje i provjeru svojstava građevnih proizvoda, odnosno uporabljivost građevnih proizvoda i građevine te poslovi izdavanja dozvola i drugih akata iz djelokruga prostornog uređenja i gradnje, inspekcijski poslovi, poslovi na izradi zakonodavstva i drugih propisa, kao i ostali stručni, normativni i analitički poslovi prostornog uređenja i graditeljstva koji se obavljaju u tijelima državne uprave ili jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave te zavodima za prostorno uređenje županije, odnosno Grada Zagreba te Agencije za ozakonjenje nezakonito izgrađenih zgrada. Nadalje, člankom 13. Pravilnika propisano je da kandidat arhitektonske struke ima pravo polaganja stručnog ispita za obavljanje poslova prostornog uređenja, poslova sudionika u gradnji, za poslove izdavanja dozvola i drugih akata iz djelokruga prostornog uređenja i gradnje, inspekcijske poslove, poslove na izradi zakonodavstva, kao i ostale stručne, normativne i analitičke poslove prostornoga uređenja i graditeljstva koji se obavljaju u tijelima državne uprave ili jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave te zavodima za prostorno uređenje županije, odnosno Grada Zagreba ili pravnim osobama koje na temelju zakona imaju javne ovlasti, u okviru ispitnog programa za obavljanje upravnih poslova prostornog uređenja i gradnje. Sukladno tome, stečeno radno iskustvo na odgovarajućim poslovima u struci i drugim odgovarajućim poslovima, pri čemu se to odnosi i na radno iskustvo stečeno tijekom stručnog osposobljavanje za rad bez zasnivanja radnog odnosa, mora odgovarati području struke iz kojeg osoba polaže stručni ispit. 

Priznaje li se osobama koje su sklopile ugovor o stručnom osposobljavanju, za rad bez zasnivanja radnog odnosa, suradnja na obavljanju poslova voditelja građenja/voditelja radova kao radno iskustvo na odgovarajućim poslovima u struci temeljem kojeg se stječe pravo na polaganje stručnog ispita?
Odredbom članka 11. Pravilnika o stručnom ispitu osoba koje obavljaju poslove graditeljstva i prostornog uređenja („Narodne novine“ broj 129/15 – dalje u tekstu: Pravilnik), propisani su uvjeti za stjecanje prava na polaganje stručnog ispita: završeno odgovarajuće obrazovanje i dvije godine radnog iskustva na odgovarajućim poslovima u struci ili na drugim odgovarajućim poslovima. Pri tome se pod odgovarajućim poslovima u struci podrazumijevaju stručni poslovi iz članka 12. stavka 1. Pravilnika, među kojima se navode i poslovi vođenja građenja (odnosno poslovi koje obavlja voditelj građenja i/ili voditelj radova).
Stavkom 2. istoga članka propisano je da se pod radnim iskustvom na odgovarajućim poslovima u struci ili na drugim odgovarajućim poslovima podrazumijeva i vrijeme koje je kandidat proveo na radu na temelju ugovora o stručnom osposobljavanju za rad bez zasnivanja radnog odnosa.

Slijedom navedenog, osobama koje su sklopile ugovor o stručnom osposobljavanju, za rad bez zasnivanja radnog odnosa, se stručno iskustvo na obavljanju poslova vođenja građenja priznaje kao potrebno radno iskustvo na odgovarajućim poslovima u struci za ostvarivanje prava na polaganje stručnog ispita za obavljanje poslova vođenja građenja u okviru ispitnog programa za obavljanje poslova sudionika u gradnji.

Kako se dokazuje radno iskustvo u struci za ostvarivanje prava na polaganje stručnog ispita iz strukovnog područja arhitekture?
Prema članku 23. stavku 2. Pravilnika o stručnom ispitu te upotpunjavanju i usavršavanju znanja osoba koje obavljaju poslove prostornog uređenja i graditeljstva („Narodne novine“ broj 129/15), dokazi o stečenom radnom stručnom iskustvu su: originalna potvrda (o stečenom radnom iskustvu) poslodavca kod kojega je kandidat stekao radno iskustvo, odnosno druga isprava poslodavca (npr. rješenje o rasporedu na radno mjesto i sl.) i potvrda o podacima evidentiranim u matičnoj evidenciji Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje, odnosno tijela nadležnog za mirovinsko osiguranje. Dokazima o stečenom radnom stručnom iskustvu smatra se i potvrda tijela, koje je sukladno posebnim Europskim programima pristupnika uputilo na stručnu praksu, o razdoblju provedenom na stručnoj praksi te o profesionalnim kompetencijama stečenim za vrijeme trajanja iste.

Dokumentacija za prijavu polaganja stručnog ispita – dokaz radnog iskustva
Pravilnikom o stručnom ispitu osoba koje obavljaju poslove graditeljstva i prostornog uređenja („Narodne novine“ 129/15 - dalje u tekstu: Pravilnik), u članku 11. stavku 1. točki 2., propisani su uvjeti temeljem kojih se može pristupiti polaganju stručnog ispita za osobu koja je završila odgovarajući preddiplomski sveučilišni studij kojim se stječe akademski naziv sveučilišni prvostupnik (baccalaureus) inženjer ili odgovarajući stručni studij kojim se stječe stručni naziv pristupnik ili prvostupnik (baccalaureus) inženjer te koja nakon završenog studija mora imati najmanje dvije godine radnog iskustva na odgovarajućim poslovima u struci ili na drugim odgovarajućim poslovima.

Kod prijave za polaganje stručnog ispita kandidat je dužan uz zahtjev priložiti, između ostalog, potvrdu o podacima evidentiranim u matičnoj evidenciji Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje (HZZO), odnosno tijela nadležnog za mirovinsko osiguranje i mora priložiti originalnu potvrdu poslodavca kod kojega je kandidat stekao radno iskustvo, odnosno druga isprava poslodavca (npr. rješenje o rasporedu na radno mjesto, ugovor o radu i sl.) (članak 23. stavak 3. točka 2.). Navedeni dokumenti trebaju biti potpuno usklađeni.
U rubrici o potrebnoj stručnoj spremi potvrde o evidenciji HZZO-a, mora stajati podatak o stručnoj spremi kandidata, temeljem koje se traži polagane ispita, a isti podatak mora biti razvidan iz potvrde poslodavca. Ukoliko tome nije tako, potrebno je izvršiti usklađenje, tj. ažurirati podatak u evidenciji HZZO-a.

Priznaje li se privremeno zapošljavanje u trajanju izrade određenog projekta (autorski ugovor, ugovor o djelu, ugovor o tehničkoj suradnji među tvrtkama) kao odgovarajuće radno iskustvo u svrhu polaganja stručnog ispita?
Zapošljavanje koje je regulirano ugovorom o tehničkoj suradnji i ostali oblici stjecanja radnog iskustva za koje je moguće utvrditi vremenski period proveden na odgovarajućim poslovima i za koje je moguće pribaviti tražene dokumente u smislu dokaza, smatraju se pravovaljani. Međutim, uz gore navedeno, kao dokaz o radnom iskustvu potrebno je priložiti, u skladu s člankom 23. stavkom 3. točkom 2. Pravilnika o stručnom ispitu osoba koje obavljaju poslove graditeljstva i prostornoga uređenja, potvrdu o podacima evidentiranim u matičnoj evidenciji Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje, odnosno tijela nadležnog za mirovinsko osiguranje i originalnu potvrdu (o stečenom radnom iskustvu na određenoj vrsti poslova) poslodavca kod kojega je kandidat stekao radno iskustvo, odnosno druga isprava poslodavca (npr. rješenje o rasporedu na radno mjesto i sl.)

Mora li poslodavac koji izdaje potvrdu o stečenom radnom iskustvu (u svrhu polaganja stručnog ispita) biti ovlašteni arhitekt odnosno ovlašteni inženjer ili je dovoljno da je tvrtka registrirana za poslove projektiranja?
Sukladno odredbama članaka 19. i 22. Zakona o poslovima i djelatnostima prostornog uređenja i gradnje („Narodne novine“ broj 78/15), kojima je propisano da poslove projektiranja i/ili stručnog nadzora građenja može, između ostalih, obavljati pravna osoba registrirana za obavljanje tih poslova, koja u obavljanju tih poslova mora imati zaposlenog ovlaštenog arhitekta, odnosno ovlaštenog inženjera (međutim nije propisano da odgovorna osoba tvrtke koja obavlja djelatnost projektiranja mora biti ovlašteni arhitekt, odnosno ovlašteni inženjer).

Uvjerenje o položenom stručnom ispitu. Je li u slučaju prekida radnog odnosa uvjerenje još uvijek prijavljeno na dotadašnjeg poslodavca?
Uvjerenje o položenom stručnom ispitu izdaje se fizičkoj osobi koja je položila stručni ispit za određenu vrstu poslova, sukladno Pravilniku o stručnom ispitu te upotpunjavanju i usavršavanju znanja osoba koje obavljaju poslove prostornog uređenja i graditeljstva („Narodne novine“ broj 129/15).

Ako je osoba položila stručni ispit za obavljanje poslova sudionika u gradnji, na taj je način stekla pravo na koje prekid radnog odnosa kod poslodavca nema utjecaj.

Stručni ispit položen do 1. listopada 2005. godine prije stupanja na snagu Pravilnika o stručnom ispitu te upotpunjavanju i usavršavanju znanja osoba koje obavljaju poslove graditeljstva („Narodne novine“ broj 82/05)
Stručni ispit položen prije 1. listopada 2005. godine prema propisima koji su bili na snazi do stupanja na snagu Pravilnika o stručnom ispitu te upotpunjavanju i usavršavanju znanja osoba koje obavljaju poslove graditeljstva („Narodne novine“ broj 82/05) polagao se prema ispitnom programu koji je u obuhvatu i sadržaju bio isti za sve obveznike polaganja stručnog ispita, te nije ovisio o struci i stručnoj spremi obveznika polaganja, odnosno razini visokog obrazovanja, a bio je propisan za osobe koje su obavljale poslove projektiranja, stručnog nadzora građenja i vođenja građenja u svojstvu odgovorne osobe, dakle, za obavljanje poslova sudionika u gradnji.

Nadalje, člankom 54. Pravilnika o stručnom ispitu te upotpunjavanju i usavršavanju znanja osoba koje obavljaju poslove prostornog uređenja i graditeljstva (Narodne novine broj 24/08., 141/09., 23/11., 129/11., 109/12., 2/14., 65/14., 136/14., 23/15.) bilo je propisano da osobe koje su do 1. listopada 2005. godine položile stručni ispit prema ranije važećim propisima za obavljanje određenih poslova u graditeljstvu, odnosno prostornom uređenju, nastavljaju obavljati poslove sudionika u gradnji, poslove ispitivanja i potvrđivanja sukladnosti u graditeljstvu, odnosno poslove prostornog uređenja, bez polaganja razlike ispitnih predmeta ispitnog programa propisane tim Pravilnikom. Navedena odredba bila je na snazi do 5. prosinca 2015. godine, kada je stupio na snagu Pravilnik o stručnom ispitu osoba koje obavljaju poslove graditeljstva i prostornoga uređenja („Narodne novine“ broj 129/15). Člankom 3. stavkom 2. ovoga Pravilnika propisano je da osoba koja je položila stručni ispit za određenu vrstu poslova, strukovnog područja i stručne spreme, odnosno razine visokog obrazovanja, u slučaju polaganja stručnog ispita za drugu vrstu poslova, strukovnog područja ili višu stručnu spremu, odnosno višu razinu visokog obrazovanja, polaže samo razliku ispitnih predmeta i ispitnog programa. Slijedom navedenog, osobe koje pravo na obavljanje profesije još nisu ostvarile, odnosno nisu se upisale u odgovarajući imenik Komore za obavljanje profesionalnih poslova, moraju ispuniti obveze prema članku 3. stavku 2. ovoga Pravilnika.

Nastavno na navedeno, osobe koje su stručni ispit položile prije 1. listopada 2005. godine, imaju odgovarajući stručni ispit za obavljanje poslova sudionika u gradnji (obavljanje poslova projektiranja, stručnog nadzora građenja, vođenja građenja u svojstvu odgovorne osobe), odnosno, imaju odgovarajući stručni ispit za upis u Imenik ovlaštenih arhitekata/inženjera, Imenik ovlaštenih voditelja građenja i Imenik ovlaštenih voditelja radova, pod uvjetom da su stručni ispit položile s propisanom razinom visokog obrazovanja potrebnom za upis u odgovarajući imenik Komore, prema odredbama Zakona o komori arhitekata i komorama inženjera u graditeljstvu i prostornom uređenju („Narodne novine“ broj 78/15).

U slučaju da je kandidat propisanu razinu visokog obrazovanja, potrebnu za upis u odgovarajući imenik Komore stekao nakon polaganja stručnog ispita, prilikom njegovog podnošenja zahtjeva za upis u odgovarajući imenik Komore potrebno ga je uputiti na polaganje razlike stručnog ispita za višu razinu visokog obrazovanja.

Nastavno, u slučaju nereguliranih profesija, odnosno profesije osoba o kojima Komore ne vode evidenciju i koje su do 1. listopada 2005. godine položile stručni ispit prema ranije važećim propisima za obavljanje poslova u graditeljstvu, mišljenja smo da te osobe mogu nastaviti obavljati poslove ispitivanja građevina, poslove vezane za ocjenjivanje i provjeru svojstava građevnih proizvoda, odnosno uporabljivost građevnih proizvoda i građevine te nemaju obvezu polaganja razlike stručnog ispita za daljnje obavljanje tih poslova.

 

Građevni proizvodi
 

Građevni proizvodi koji su zakonito označeni i stavljeni na tržište do 1. srpnja 2013. godine

Do kada se na području Republike Hrvatske mogu nalaziti na tržištu i rabiti se za građenje građevni proizvodi koji su zakonito stavljeni na tržište do 1. srpnja 2013. godine?
Na građevne proizvode koji su zakonito stavljeni na tržište do 1. srpnja 2013. godine primjenjuje se odredba članka 81. Zakona o građevnim proizvodima ("Narodne novine", broj 76/13. i 30/14.) kojom je propisano da građevni proizvodi koji su zakonito stavljeni na tržište do stupanja na snagu toga Zakona u skladu s odredbama Zakona o građevnim proizvodima ("Narodne novine", broj 86/08 i 25/13) i propisa donesenih za provedbu toga Zakona mogu se nalaziti na tržištu na području Republike Hrvatske i rabiti za građenje do isteka dokumenata temeljem kojih su stavljeni na tržište, a najduže smiju biti na raspolaganju do 30. lipnja 2015. i rabiti se za građenje do 30. lipnja 2016.

Iznimka od navedenog su građevni proizvodi vezani za temeljni zahtjev zašite od požara koji smiju biti na raspolaganju do 30 lipnja 2018. i rabiti se za građenje do 30. lipnja 2019.

Pri tome valja napomenuti da u navedenim rokovima nije dopušteno započinjanje postupaka koji služe za izdavanje navedenih dokumenata već se mogu provoditi samo postupci propisani za održavanje valjanosti dokumenata, i to u skladu s propisima temeljem kojih su ti dokumenti nastali.
 

Usklađeno područje građevnih proizvoda

Koji propisi se u Republici Hrvatskoj od 1. srpnja 2013. godine primjenjuju na usklađeno područje građevnih proizvoda?
Na usklađeno područje građevnih proizvoda u Republici Hrvatskoj se od 1. srpnja 2013. godine neposredno primjenjuje Uredba (EU) br. 305/2011 dok je Zakonom o građevnim proizvodima ("Narodne novine", broj 76/13. i 30/14.) uređena njezina primjena.

Također, od lipnja 2014. godine neposredno se primjenjuju i:

Delegirana Uredba Komisije (EU) br. 568/2014 оd 18. veljače 2014. o izmjeni Priloga V. Uredbi (EU) br. 305/2011 Europskog parlamenta i Vijeća u pogledu ocjenjivanja i provjere stalnosti svojstava građevnih proizvoda, te
Delegirana Uredba Komisije (EU) br. 574/2014 оd 21. veljače 2014. o izmjeni Priloga III. Uredbi (EU) br. 305/2011 Europskog parlamenta i Vijeća o predlošku za sastavljanje izjave o svojstvima građevnih proizvoda.

Na internetskim stranicama Ministarstva graditeljstva i prostornoga uređenja mogu se vidjeti svi pozitivni propisi kojima je u Republici Hrvatskoj uređeno područje građevnih proizvoda.
 
Gdje se može pronaći Uredba (EU) br. 305/2011 prevedena na hrvatski jezik?
Uredba (EU) br. 305/2011 može se pronaći na hrvatskom jeziku  u Službenom listu Europske unije na internetskim stranicama Eur-Lex-a na kojima je omogućen pristup zakonodavstvu Europske unije.
 
Koje su obveze proizvođača koji želi svoj građevni proizvod u usklađenom području staviti na tržište unutar granica Republike Hrvatske?
Obveze proizvođača propisane su člankom 11. Uredbe (EU) br. 305/2011.
Kada proizvođač stavlja na tržište Europske unije građevni proizvod koji je obuhvaćen usklađenom normom ili je u skladu s europskom tehničkom ocjenom koja je za njega izdana dužan je:
 
  • izraditi tehničku dokumentaciju u kojoj opisuje sve bitne elemente u vezi s traženim sustavom ocjenjivanja i provjere stalnosti svojstava,
  • sastaviti izjavu o svojstvima u skladu s člancima 4. i 6. Uredbe (EU) br. 305/2011 sa podacima napisanim na hrvatskom jeziku latiničnim pismom,
  • postaviti oznaku CE u skladu s člancima 8. i 9. Uredbe (EU) br. 305/2011 sa sadržajem napisanim hrvatskim jezikom latiničnim pismom,
  • izraditi upute i sigurnosne obavijesti sa podacima napisanim na hrvatskom jeziku latiničnim pismom.

Preostale obveze proizvođača propisane su člankom 11. Uredbe (EU) br. 305/2011.

Ukoliko se može primijeniti neka od odredbi iz članka 5. Uredbe (EU) br. 305/2011 proizvođač ima pravo suzdržati se od sastavljanja izjave o svojstvima i označavanja građevnog proizvoda oznakom CE.
 
Koje su obveze uvoznika koji želi građevni proizvod u usklađenom području staviti na tržište unutar granica Republike Hrvatske?
Obveze i postupci uvoznika, potrebna dokumentacija, označavanje građevnog proizvoda odnosno njegove ambalaže te prethodne radnje koje uvoznik mora poduzeti prije i prilikom stavljanja građevnog proizvoda na tržište, kao i radnje koje uvoznik poduzima u slučaju sumnje da građevni proizvod kojeg želi staviti na tržište nije u skladu s izjavom o svojstvima koju je sastavio proizvođač ili da nije usklađen s primjenjivim zahtjevima Uredbe (EU) br. 305/2011, propisani su člankom 13. Uredbe (EU) br. 305/2011.
 
Koje su obveze distributera koji želi svoj građevni proizvod u usklađenom području staviti na raspolaganje na tržište unutar granica Republike Hrvatske?
Obveze i postupci distributera, potrebna dokumentacija te prethodne radnje koje distributer mora poduzeti prije i prilikom stavljanja građevnog proizvoda na raspolaganje na tržištu, kao i radnje koje distributer poduzima u slučaju sumnje da građevni proizvod kojeg želi staviti na raspolaganje tržište nije u skladu s izjavom o svojstvima koju je sastavio proizvođač ili da nije usklađen s primjenjivim zahtjevima Uredbe (EU) br. 305/2011, propisani su člankom 14. Uredbe (EU) br. 305/2011.
 
Gospodarski subjekt želi na tržištu Republike Hrvatske prodavati pod proizvođačevim imenom građevni proizvod u usklađenom području koji se već prodaje na tržištu neke države članice Europske unije. Je li u tom slučaju uvoznik ili distributer?
Budući da je od 1. srpnja 2013. godine Republika Hrvatska postala punopravnom članicom Europske unije, a time i dio zajedničkog Europskog gospodarskog prostora, pojmovi definirani člankom 2. točkama 20. i 21. Uredbe (EU) br. 305/2011 odnose se i na gospodarske subjekte na području Republike Hrvatske:

distributer znači svaka fizička ili pravna osoba u opskrbnom lancu, koja nije proizvođač ili uvoznik, koja je građevni proizvod stavila na raspolaganje na tržište;
uvoznik znači svaka fizička ili pravna osoba s poslovnim nastanom unutar Unije koja građevni proizvod iz treće zemlje stavlja na tržište Unije.

Kada gospodarski subjekt želi građevni proizvod u usklađenom području koji se već prodaje u nekoj drugoj državi članici prodavati na području Republike Hrvatske pod proizvođačevim imenom, radi se o stavljanju na raspolaganje na tržište (distribuciji), a gospodarski subjekt je u tom slučaju distributer. 
 
Gospodarski subjekt želi na tržištu Republike Hrvatske prodavati pod proizvođačevim imenom građevni proizvod u usklađenom području koji se proizvodi u Bosni i Hercegovini. Koje su njegove obveze?
U slučaju kada se takav građevni proizvod iz treće zemlje prvi puta stavlja na raspolaganje na tržištu neke države članice Europske unije, radi se o stavljanju na tržište građevnog proizvoda na tržište Europske unije, slijedom čega je gospodarski subjekt uvoznik te se na njega odnose obveze propisane člankom 13. Uredbe (EU) br. 305/2011.
 
Što znači „stavljati na raspolaganje na tržište“, a što „stavljati na tržište“?
Pojmovi stavljanje na raspolaganje na tržište i stavljanje na tržište definirani su člankom 2. točkama 16. i 17. Uredbe (EU) br. 305/2011:
stavljanje na tržište znači prvo stavljanje na raspolaganje građevnog proizvoda na tržište Unije;
stavljanje na raspolaganje na tržište znači svaka isporuka građevnog proizvoda za distribuciju ili uporabu na tržištu Unije u okviru trgovačke djelatnosti s plaćanjem ili bez plaćanja (npr. proizvod je stavljen na tržište u Saveznoj Republici Njemačkoj, a poslije se stavlja na raspolaganje na tržište u Republici Hrvatskoj).
 
Koje se obveze odnose na distributera koji želi građevni proizvod u usklađenom području staviti na raspolaganje na tržište pod svojim imenom?
Navedeni slučaj propisan je člankom 15. Uredbe (EU) br. 305/2011  prema kojem se uvoznik ili distributer smatraju proizvođačem te su podložni obvezama proizvođača (obveze proizvođača propisane su člankom 11. Uredbe (EU) br. 305/2011) ako na tržište stavljaju proizvod pod svojim imenom ili trgovačkim znakom ili kada mijenjaju građevni proizvod koji je već stavljen na tržište na način koji može utjecati na sukladnost s izjavom o svojstvima.
 
Čemu služi izjava o svojstvima?
Proizvođač sastavlja izjavu o svojstvima (declaration of performance = DoP) kada stavlja na tržište građevni proizvod u usklađenom području (koji je obuhvaćen usklađenom normom ili je u skladu s europskom tehničkom ocjenom koja je za njega izdana).

Izjava o svojstvima je najvažniji dokument koji „prati“ oznaku CE budući da sadrži cjelokupne informacije o proizvođaču, građevnom proizvodu, njegovim svojstvima i namjeravanoj uporabi.

Sastavljanjem izjave o svojstvima proizvođač preuzima odgovornost za sukladnost građevnog proizvoda s objavljenim svojstvima, slijedom čega su države članice obvezne prihvatiti izjavu o svojstvima koju je sastavio proizvođač kao točnu i pouzdanu.

Proizvođač u izjavi o svojstvima mora objaviti svojstvo barem jedne bitne značajke građevnog proizvoda.

Proizvođač, kako bi osigurao konkurentnost i odgovarajuću uporabu svog građevnog proizvoda na tržištu određene države članice, uzima u obzir namjeravanu uporabu i propise države članice te odlučuje koja će svojstva građevnog proizvoda u vezi s bitnim značajkama objaviti.
 
Gdje su propisana pravila i uvjeti za sastavljanje izjave o svojstvima?
Pravila i uvjeti za sastavljanje te sadržaj izjave o svojstvima propisani su člancima 4. i 6. Uredbe (EU) br. 305/2011, dok je Prilogom III Delegirane Uredbe Komisije (EU) br. 574/2014 (ovom Delegiranom Uredbom izmijenjen je Prilog III iz Uredbe (EU) br. 305/2011) propisan model izjave o svojstvima koji je potrebno koristiti prilikom sastavljanja izjave o svojstvima.
 
Kada se građevni proizvod može označiti oznakom CE?
Oznakom CE smije se označiti samo onaj proizvod koji se nalazi u usklađenom području građevnih proizvoda, a za kojeg je proizvođač sastavio izjavu o svojstvima.

Oznaka CE postavlja se prije nego što je građevni proizvod stavljen na tržište te predstavlja jedinu oznaku kojom se potvrđuje sukladnost građevnog proizvoda s objavljenim svojstvom u vezi s bitnim značajkama obuhvaćenima usklađenom normom ili europskom tehničkom ocjenom. Država članica ne zabranjuje niti sprečava, unutar svojeg područja ili na području pod njezinom odgovornošću, stavljanje na raspolaganje na tržište ili uporabu građevnih proizvoda koji nose oznaku CE, ako objavljena svojstva odgovaraju zahtjevima za takvu uporabu u toj državi članici.

Pravila i uvjeti postavljanja oznake CE propisani su člankom 9. Uredbe (EU) br. 305/2011.
 
Moraju li dokumentacija i oznaka CE biti napisani na hrvatskom jeziku?
Sukladno članku 21. i 22. Zakona o građevnim proizvodima ("Narodne novine", broj 76/13. i 30/14.) dokumentacija i oznaka CE moraju imati sadržaj napisan na hrvatskom jeziku latiničnim pismom.
 
Tko provodi ocjenjivanje i provjeru stalnosti svojstava?
Ocjenjivanje i provjera stalnosti svojstava građevnih proizvoda u vezi s njihovim bitnim značajkama provodi se u skladu s jednim od sustava utvrđenih u Prilogu V Uredbe (EU) br. 305/2011 te Delegirane Uredbe Komisije (EU) br. 568/2014 (ovom Delegiranom Uredbom izmijenjen je Prilog V Uredbe (EU) br. 305/2011).
Tako određeni sustav ili sustavi naznačeni su u usklađenim tehničkim specifikacijama (usklađena norma i europski dokument za ocjenjivanje).

Prema Prilogu V proizvođač i prijavljeno tijelo (notified body = NB), ovisno o sustavu, provode propisane radnje ocjenjivanja i provjere stalnosti svojstava te na temelju istih prijavljeno tijelo izdaje certifikat o stalnosti svojstava ili certifikat o sukladnosti kontrole tvorničke proizvodnje ili izvještaj o ispitivanju (ovisno o sustavima ocjenjivanja i provjere stalnosti svojstava), a proizvođač izrađuje tehničku dokumentaciju na temelju koje sastavlja izjavu o svojstvima, uputu i sigurnosne obavijesti te postavlja oznaku CE, i to sa sadržajem napisanim na hrvatskom jeziku latiničnim pismom.

Da bi prijavljeno tijelo moglo provesti propisane radnje ocjenjivanja i provjere stalnosti svojstava ono mora biti prijavljeno na NADO bazi za konkretan građevni proizvod i tehničku specifikaciju.
 
Tko je prijavljeno tijelo?
Prijavljeno tijelo je neovisno tijelo koje provodi zadaće treće strane u procesu ocjenjivanja i provjere stalnosti svojstava građevnih proizvoda te kojem je Europska komisija dodijelila identifikacijski broj i koje se nalazi na javno dostupnom popisu prijavljenih tijela u NANDO bazi (New Approach Notified and Designated Organisations).
 
Ima li Republika Hrvatska nacionalna prijavljena tijela?
Popis hrvatskih prijavljenih tijela zajedno sa popisom građevnih proizvoda, tehničkih specifikacija i zadaća treće strane za koje je tijelo prijavljeno može se pregledati na NANDO bazi.
 
Tko u Republici Hrvatskoj prijavljuje prijavljena tijela?
Ministarstvo graditeljstva i prostornoga uređenja je sukladno Zakonu o građevnim proizvodima ("Narodne novine", broj 76/13. i 30/14.) upravno tijelo za prijavljivanje prijavljenih tijela.
 
Kako se koristi NANDO baza?
Europska komisija je objavila Priručnik za korištenje NANDO baze.
 
Što je usklađena tehnička specifikacija?
Pojam usklađena tehnička specifikacija definirana je člankom 2. točkom 10. Uredbe (EU) br. 305/2011:
usklađena tehnička specifikacija znači usklađene norme i europski dokument za ocjenjivanje.

U usklađenim tehničkim specifikacijama propisuju se bitne značajke građevnih proizvoda u vezi s temeljnim zahtjevima za građevinu.

1. Usklađene norme donose europska normirna tijela na temelju mandata kojeg je izdala Europska komisija te nakon savjetovanja sa Stalnim odborom za graditeljstvo (Standing Committee on Construction).
Usklađenim normama se jamče metode i kriteriji ocjenjivanja svojstava građevnih proizvoda u vezi s njihovim bitnim značajkama.

Popis usklađenih normi se objavljuje u Službenom listu Europske unije te ga se također može pregledati na internetskim stranicama Europske komisije.

Popis prihvaćenih usklađenih tehničkih specifikacija na koje upućuje tehnički propis može se pronaći na internetskim stranicama Ministarstva graditeljstva i prostornoga uređenja.

2. Europski dokument za ocjenjivanje je jedna od mogućnosti stavljanja građevnog proizvoda na tržište u usklađenom području, ukoliko proizvod nije obuhvaćen normom, smjernicom za europsko tehničko dopuštenje (ETAG) ili europskim tehničkim dopuštenjem (ETA).

U tom slučaju proizvođač podnosi zahtjev za europsku tehničku ocjenu, na temelju kojeg organizacija TAB-ova (tijela za tehničko ocjenjivanje) izrađuje i donosi europski dokument za ocjenjivanje za svaki građevni proizvod koji nije obuhvaćen ili nije u potpunosti obuhvaćen usklađenom normom, a čije svojstvo glede njegovih bitnih značajka ne može biti u potpunosti ocijenjeno sukladno postojećoj usklađenoj normi.

Načela izrade i donošenja europskog dokumenta za ocjenjivanje, obveze TAB-ova koji zaprimaju zahtjev za europsku tehničku ocjenu, objavljivanje europskog dokumenta za ocjenjivanje te europska tehnička ocjena propisani su člancima 20. do 26. Uredbe (EU) br. 305/2011.

Europska tehnička ocjena mora sadržavati svojstva koje je potrebno objaviti, prema razinama, razredima ili opisno, onih bitnih značajki koje su dogovorili proizvođač i TAB koji je zaprimio zahtjev za izdavanjem europske tehničke ocjene objavljene namjeravane uporabe, te tehničke detalje potrebne za provedbu sustava ocjenjivanja i provjere stalnosti svojstava.
 
Vrijedi li ETAG i u Republici Hrvatskoj?
Budući da je europski dokument za ocjenjivanje usklađena tehnička specifikacija, sukladno prijelaznoj odredbi članka 66. stavku 3. Uredbe (EU) br. 305/2011, smjernice za europska tehnička dopuštenja (ETAG) koja su objavljena prije 01. srpnja 2013. u skladu s člankom 11. Direktive 89/106/EEZ i u Republici Hrvatskoj mogu se koristiti kao europski dokumenti za ocjenjivanje.

Popis Smjernica za europsko tehničko dopuštenje (ETAG) koje se sukladno članku 66. stavku 3. Uredbe (EU) br. 305/2011 mogu koristiti kao europski dokumenti za ocjenjivanje (EAD) može se pronaći na stranicama EOTA-e.
 
Tko je tijelo za tehničko ocjenjivanje?
Tijelo za tehničko ocjenjivanje (Technical Assessment Body = TAB) je tijelo koje na zahtjev proizvođača izdaje europsku tehničku ocjenu na temelju europskog dokumenta za ocjenjivanje.
 
Ima li Republika Hrvatska nacionalna tijela za tehničko ocjenjivanje?
Popis TAB-ova koji su imenovani prema Uredbi (EU) br. 305/2011 može se pronaći na NANDO bazi. U ovom trenutku Republika Hrvatska nema imenovanog TAB-a.
 
Koje su obveze prijavljenog tijela, a koje TAB-a?
Obveze TAB-ova propisane su člankom 21. Uredbe (EU) br. 305/2011, a aktivnosti koje provodi propisane su člancima 26. i 30. Uredbe (EU) br. 305/2011.

Prijavljena tijela sukladno članku 52. stavku 1. Uredbe (EU) br. 305/2011 izvršavaju zadaće treće strane u skladu sa sustavima ocjenjivanja i provjere stalnosti svojstava propisanih Prilogom V Delegirane Uredbe Komisije (EU) br. 568/2014.

Dakle, TAB provodi ocjenjivanje i izdaje europsku tehničku ocjenu za područje proizvoda za koje je imenovan, dok prijavljeno tijelo izvršava zadaće treće strane u skladu sa sustavima ocjenjivanja i provjere stalnosti svojstava propisanih Prilogom V.
 
Moraju li certifikati i izvještaji o ispitivanju izdani od strane prijavljenog tijela iz druge članice Europske unije biti napisani na hrvatskom jeziku latiničnim pismom?
U ovom trenutku nije propisana obveza da certifikati i izvještaji o ispitivanju koje izdaju prijavljena tijela budu prevedeni na hrvatski jezik i latinično pismo.
 
Proizvođač iz Republike Hrvatske je prije 1. srpnja 2013. godine stavio na tržište EU građevni proizvod sa oznakom CE. Što treba učiniti kako bi takav građevni proizvod prodavao na tržištu Republike Hrvatske poslije 1. srpnja 2013. godine?
Za građevni proizvod proizveden u Republici Hrvatskoj, a koji je prije 1. srpnja 2013. godine stavljen na tržište Europske unije, sukladno članku 66. stavak 2. prijelaznih odredbi Uredbe (EU) br. 305/2011, proizvođač sastavlja izjavu o svojstvima na temelju certifikata o sukladnosti ili izjave o sukladnosti koje su izdane prije 1. srpnja 2013. u skladu s Direktivom 89/106/EEZ.

Ako je proizvođač sastavio izjavu o svojstvima, uputu i sigurnosne obavijesti te ga označio u skladu s odredbama Uredbe (EU) br. 305/2011, tada navedena dokumentacija i oznaka vrijedi i na području Republike Hrvatske, uz uvjet da podaci u oznaci i dokumentacija moraju biti napisani na hrvatskom jeziku latiničnim pismom.
 
Proizvođač iz druge države članice je prije 1. srpnja 2013. godine stavio na tržište EU građevni proizvod sa oznakom CE. Vrijedi li dokumentacija i oznaka koju ima za građevni proizvod i na području Republike Hrvatske poslije 1. srpnja 2013. godine?
Za građevni proizvod proizveden u Republici Hrvatskoj, a koji je prije 1. srpnja 2013. godine stavljen na tržište Europske unije, sukladno članku 66. stavak 2. prijelaznih odredbi Uredbe (EU) br. 305/2011, proizvođač sastavlja izjavu o svojstvima na temelju certifikata o sukladnosti ili izjave o sukladnosti koje su izdane prije 1. srpnja 2013. u skladu s Direktivom 89/106/EEZ.

Ako je proizvođač građevnog proizvoda proizvedenog u drugoj državi članici sastavio izjavu o svojstvima, uputu i sigurnosne obavijesti te ga označio u skladu s odredbama Uredbe (EU) br. 305/2011, tada navedena dokumentacija i oznaka vrijedi i na području Republike Hrvatske, uz uvjet da imaju sadržaj napisan na hrvatskom jeziku latiničnim pismom.
 
Proizvođač iz Republike Hrvatske ima isprave o sukladnosti izdane od ovlaštenog tijela prije 1. srpnja 2013. godine. Smije li na temelju navedenih dokumenata proizvođač sastaviti izjavu o svojstvima?
Sukladno članku 66. stavak 2. prijelaznih odredbi Uredbe (EU) br. 305/2011, proizvođač sastavlja izjavu o svojstvima na temelju certifikata o sukladnosti ili izjave o sukladnosti koje su izdane prije 1. srpnja 2013. u skladu s Direktivom 89/106/EEZ.

Isto tako, člankom 83. Zakona o građevnim proizvodima ("Narodne novine", broj 76/13. i 30/14.) propisano je da proizvođači mogu sastaviti izjavu o svojstvima propisanu tim Zakonom, na temelju potvrde o sukladnosti ili izjave o sukladnosti izdane prije stupanja na snagu toga Zakona.

Također, u izjavi o svojstvima i oznaci CE mora se navesti broj prijavljenog tijela, a što znači da ovlašteno tijelo koje je izdalo ispravu o sukladnosti mora biti prijavljeno za isti građevni proizvod za kojeg je izdalo ispravu.
 
Obzirom na ulazak Republike Hrvatske u Europsku Uniju od 01. srpnja 2013. godine i obvezu označavanja proizvoda oznakom CE ako su u skladu sa Uredbom (EU) br. 305/2011, interesira nas smije li se u oznaci CE ostaviti prazno mjesto predviđeno za identifikacijski broj prijavljenog tijela, odnosno je li time načinjen prekršaj ako se ostavi prazno mjesto. Navedeno nas interesira prvenstveno za prodaju u Republici Hrvatskoj.
Pravila i uvjeti postavljanja oznake CE propisani su člankom 9. Uredbe (EU) br. 305/2011. Stavkom 2. istog članka propisan je obvezan sadržaj oznake CE, između čega je propisano da oznaka CE mora biti popraćena i identifikacijskim brojem prijavljenog tijela.

Ukoliko je građevni proizvod obuhvaćen usklađenom normom ili je za isti izdana europska tehnička ocjena, a koji se stavlja na tržište i/ili stavlja na raspolaganje na tržište Europske unije, isti mora biti označen sukladno Uredbi (EU) br. 305/2011, a što znači da mora biti naveden i identifikacijski broj prijavljenog tijela.
Okolnost da bi ti proizvodi bili namijenjeni prvenstveno prodaji u Republici Hrvatskoj, nije od utjecaja na primjenu tih pravila.
 
Kod označavanja ljepila koje je dio ETICS sustava i proizvedenog u Hrvatskoj, a vlasnik tvornice je u Austriji, te je isti sustav ispitan po ETAG-u, a ispitivanje je zatražio vlasnik iz Klagenfurta te dobio Potvrdu (dopuštenje), dok je hrvatska tvornica također kontrolirana i certificirana od austrijskog NB – stavlja li se na vreću od tog ljepila u oznaku CE pod proizvođač – adresa vlasnika iz Austrije koji je dobio dopuštenje, ili se stavlja adresa proizvođača iz Hrvatske?
Člankom 9. stavkom 2. Uredbe (EU) br. 305/2011 propisano je da, između ostalog, oznaka CE mora biti popraćena imenom i registriranom adresom proizvođača ili identifikacijskom oznakom kojom se jednostavno ili bez ikakve dvojbe omogućuje identifikacija imena i adresa proizvođača.

Iz upita proizlazi da je „vlasnik tvornice u Austriji“ u stvari proizvođač građevnog proizvoda (ljepila za ETICS sustav) bez obzira što je navedeni građevni proizvod za proizvođača proizveden u dislociranoj tvornici u Republici Hrvatskoj, a slijedom čega je tvornica u RH kao dio cjelokupnog sustava kontrolirana i certificirana od austrijskog prijavljenog tijela.

U oznaku CE potrebno je navesti ime i registriranu adresu proizvođača građevnog proizvoda iz Austrije.
 
Proizvođači iz Bosne i Hercegovine proizvodi PVC prozore i vrata te ovješene fasade. Koja svojstva proizvoda se moraju objaviti na izjavi o svojstvima ukoliko se navedeni proizvodi žele staviti na tržište unutar granica Republike Hrvatske?
Na odluku o objavljivanju svojstava bitnih značajki mogu utjecati odredbe koje se tiču ugradnje građevnih proizvoda za građevine koje se grade na području Republike Hrvatske. Propisano je da se svojstva bitnih značajki moraju odrediti projektom građevine, za sva svojstva građevnih proizvoda (uređena odgovarajućom normom) koja se odnose na ispunjavanje temeljnih zahtjeva za građevinu. Kako se misli na temeljne zahtjeve koje, s obzirom na njezine značajke, mora ispuniti upravo projektirana građevina, najvjerojatnija situacija je da će u projektima biti određeni zahtjevi (najmanje) u odnosu na ona svojstva bitnih značajki kako su navedeni u dodacima ZA usklađenih normi.

Tako je Tehničkim propisom za prozore i vrata ("Narodne novine", broj 69/06.), koji je na snazi u Republici Hrvatskoj, propisano da se prozori i vrata smiju ugraditi u građevinu ako, među ostalim, ispunjavaju tim propisom određene zahtjeve. U članku 8., kao i u Prilogu navedenog Propisa, određeno je da u projektu građevine moraju biti specificirana svojstva prozora i vrata, i to za svojstvo propusnosti obavezno, a za svojstva otpornosti na opterećenje vjetrom, vodonepropusnosti, prolaska topline, zvučne izolacije te otpornosti na požar i propuštanje dima u ovisnosti o namjeni i položaju prozora i vrata u građevini i uvjetima njezine uporabe.

U interesu proizvođača je, kako bi osigurao konkurentnost i odgovarajuću uporabu svog građevnog proizvoda na tržištu određene države članice, da uzme u obzir namjeravanu uporabu i propise države članice i na osnovu toga odluči koja će svojstva građevnog proizvoda u vezi s bitnim značajkama objaviti u izjavi o svojstvima.

Što se tiče ovješenih fasada, prema hrvatskim tehničkim propisima, ne postoje posebni propisani zahtjevi u pogledu svojstava koja moraju biti specificirana u projektu građevine pa proizvođač može odlučiti, u ovisnosti o namjeravanoj uporabi, koja će svojstva ovješenih fasada objaviti u izjavi o svojstvima.
 
Koji je postupak za izdavanje, odnosno tko smije izdati izjavu o svojstvima za građevne proizvode proizvedene sukladno usklađenoj normi HRN EN 54?
Niz normi HRN EN 54 nalazi se na popisu prihvaćenih usklađenih normi u Prilogu H - H.1. Popis normi za požarne alarme, otkrivanje požara, stalni požarni uređaji, proizvodi za kontrolu požara i dima i suzbijanje eksplozije, Tehničkog propisa o građevnim proizvodima ("Narodne novine", broj 33/10., 87/10., 146/10., 81/11., 100/11., 130/12., 81/13., 136/14. i 119/15.), slijedom čega je člankom 91. Zakona o građevnim proizvodima ("Narodne novine", broj 76/13., 30/14.)  propisano da za građevne proizvode iz Priloga H navedenog Tehničkog propisa koji su stavljeni na tržište do stupanja na snagu toga Zakona za koji je pravna osoba iz članka 68. stavka 1. podstavka 2. Zakona o zaštiti od požara ("Narodne novine" br. 92/10.) u skladu s ovlaštenjem izdala ispravu o ispravnosti i podobnosti za namijenjenu svrhu smiju biti na raspolaganju na tržištu na području Republike Hrvatske do 30. lipnja 2018. i smiju se rabiti za građenje do 30. lipnja 2019.

Međutim, u tom razdoblju nije dopušteno započinjanje postupaka koji služe za izdavanje dokumenata temeljem kojih su navedeni građevni proizvodi stavljeni na tržište prema pravilima koja su vrijedila do 01. srpnja 2013. godine.
 
Ukoliko se građevni proizvod stavlja na tržište (znači prvo stavljanje na raspolaganje građevnog proizvoda na tržište Europske unije), tada sukladno Prilogu V Delegirane Uredbe Komisije (EU) br. 568/2014, ovisno o sustavu ocjenjivanja i provjere stalnosti svojstava naznačenom u usklađenoj tehničkoj specifikaciji građevnog proizvoda, prijavljeno tijelo i proizvođač građevnog proizvoda provode propisane radnje.

Na temelju provedenih radnji te izdanih certifikata odnosno izvješća o ispitivanju od strane prijavljenog tijela, proizvođač izrađuje tehničku dokumentaciju na temelju koje sastavlja izjavu o svojstvima, uputu i sigurnosne obavijesti te postavlja oznaku CE u skladu s Uredbom (EU) br. 305/2011, i to sa sadržajem napisanim na hrvatskom jeziku latiničnim pismom.
 
Uvoznici smo građevnog proizvoda (krovnih membrana) koji se proizvodi po ASTM normi te smo angažirali ovlašteno certifikacijsko tijelo koje je provelo tvorničku kontrolu proizvodnje i izdalo nam certifikat o sukladnosti tvorničke kontrole. Međutim proizvođač vrši tekuća laboratorijska ispitivanja po ASTM-u, a mi ih moramo prikazati po usklađenoj normi HRN EN 13956:2012 u izjavi o svojstvima kao i na ambalaži. Možemo li taj isti građevinski materijal dati ovlaštenoj instituciji na ispitivanje te prikazati rezultate po EN normi u izjavi o svojstvima.

Budući da se radi o Sustavu 2+ ocjenjivanja i provjere stalnosti svojstava, slijedom kojeg sukladno Prilogu V točci 1.3. (a) (iii) Delegirane Uredbe Komisije (EU) br. 568/2014 proizvođač provodi ispitivanje uzoraka koje uzima u proizvodnom pogonu u skladu s propisanom planom ispitivanja.

Dakle, tekuća ispitivanja građevnog proizvoda provode se prema normi ispitivanja na koju upućuje usklađena norma HRN EN 13956:2012, i to tijekom njegove proizvodnje, a ne naknadno.
 
Postoje li u Republici Hrvatskoj dodatni zahtjevi za građevne proizvode koji su u kontaktu s pitkom vodom?
Tehničkim propisom o građevnim proizvodima ("Narodne novine", broj 33/10., 87/10., 146/10., 81/11., 100/11., 130/12., 81/13., 136/14. i 119/15.) člankom 9. stavkom 4. propisano je da ako je građevni proizvod namijenjen uporabi koja podrazumijeva kontakt toga proizvoda s pitkom vodom, tada se za taj proizvod osim ocjenjivanja i provjere stalnosti svojstava mora provesti i postupak utvrđivanja podobnosti za tu namjenu prema posebnom propisu.

Posebni propisi koji reguliraju postupak utvrđivanja podobnosti građevnih proizvoda koji su u kontaktu s pitkom vodom u Republici Hrvatskoj su:
  • Zakon o vodi za ljudsku potrošnju ("Narodne novine", broj 56/13. i 64/15.) te
  • Pravilnik o parametrima sukladnosti i metodama analize vode za ljudsku potrošnju ("Narodne novine", broj 125/13., 141/13. i 128/15.), a koji su u nadležnosti Ministarstva zdravlja.

Za detaljnije informacije o postupku utvrđivanja podobnosti građevnih proizvoda koji su u kontaktu s pitkom vodom molimo obratiti se Hrvatskom zavodu za javno zdravstvo - Službi za zdravstvenu ekologiju.
 
U usklađenoj normi EN 13986:2004, u Dodatku B Bilješci 5 navedeno je: „In certain countries only Products of class E1 are allowed“. Postoji li u Republici Hrvatskoj takav zahtjev?
Na odluku o objavljivanju svojstava bitnih značajki mogu utjecati odredbe koje se tiču ugradnje građevnih proizvoda za građevine koje se grade na području Republike Hrvatske, slijedom čega moguće je u projektima odrediti zahtjev (najmanje) u odnosu na ona svojstva bitnih značajki kako su navedeni u dodacima ZA usklađenih normi.

Za ploče na osnovi drva za uporabu u graditeljstvu, čija se svojstva specificiraju temeljem usklađene norme HRN EN 13986:2008, Prilogom A Tehničkog propisa za drvene konstrukcije ("Narodne novine", broj 121/07., 58/09., 125/10., 136/12.) propisano je da u prostorima u kojima bi oslobađanje formaldehida moglo imati utjecaj na zdravlje (prostori gdje borave ljudi, životinje, prostori u kojima se čuva hrana i sl.) za konstrukcijsko drvo koje se međusobno povezuje ili nastavlja lijepljenjem (zupčasto spojeno konstrukcijsko drvo), nosače na osnovi drva i ploče na osnovi drva, u projektu drvene konstrukcije obvezno mora biti specificirano svojstvo emisije formaldehida.
 
Obzirom na mogućnost stavljanja oznake CE na ambalažu proizvoda, a na više jezika, zanima me kako je pravilno isto učiniti. Držati se oznake CE koja je propisana relevantnom normom za građevni proizvod, pa jednostavno postaviti više oznaka (svaka oznaka na jednom jeziku) ili je potrebno u jednu propisanu formu oznake CE stavljati tekst na više jezika.

Zakonom o građevnim proizvodima ("Narodne novine", broj 76/13., 30/14.) člankom 21. propisano je da se na građevni proizvod za koji je proizvođač sastavio izjavu o svojstvima, postavlja oznaka CE sukladno člancima 8. i 9. Uredbe (EU) br. 305/2011, sa sadržajem napisanim na hrvatskom jeziku latiničnim pismom, a što ne isključuje mogućnost stavljanja oznake CE i na drugim jezicima i pismima.
 
Iz navedenoga proizlazi da na građevnom proizvodu može biti postavljeno više oznaka CE, ali jedna od njih mora imati sadržaj napisan na hrvatskom jeziku latiničnim pismom.
Također, druge oznake koje se postavljaju uz oznaku CE sa sadržajem napisanim na hrvatskom jeziku latiničnim pismom, sukladno načelima stavljanja oznake CE propisane Uredbom (EU) br. 305/2011 i Uredbom (EZ) br. 765/2008, ne smiju obmanjivati treće osobe u pogledu značenja ili oblika oznake CE sa sadržajem napisanim na hrvatskom jeziku latiničnim pismom te istoj ne smiju smanjivati vidljivost, čitljivost i značenje.
 
Proizvođač proizvodi građevni proizvod i zadovoljava zahtjeve Uredbe (EU) br. 305/2011 (izjava o svojstvima, tehnička dokumentacija, oznaka CE, ...). Postoji certifikat o sukladnosti kontrole tvorničke proizvodnje koji je izdan proizvođaču za taj proizvod. Proizvod se prodaje samo jednoj tvrtci, pod identitetom (znakom i nazivom) te tvrtke. Je li moguće kupca prozvati ovlaštenim predstavnikom te ga ovlastiti, između ostalog, za stavljanje na raspolaganje na tržište tog proizvoda? Ili je ispravnije definirati kupca kao distributera? U tom slučaju me zanima kako ispuniti članak 15. Uredbe gdje je navedeno da je distributer podložan obvezama proizvođača sukladno članku 11. Uredbe. Što to točno znači? Na temelju kojeg postupka/dokumenta distributer treba izraditi izjavu o svojstvima, odnosno oznaku CE?

Člankom 2. stavkom 1. točkom 19. i 20. Uredbe (EU) br. 305/2011 definirani su sljedeći pojmovi:

proizvođač znači svaka fizička ili pravna osoba koja proizvodi građevni proizvod ili koja je takav proizvod osmislila ili proizvela i trguje tim proizvodom pod svojim imenom ili žigom,
distributer znači svaka fizička ili pravna osoba u opskrbnom lancu, koja nije proizvođač ili uvoznik, koja je građevni proizvod stavila na raspolaganje na tržište.
 
Nadalje, člankom 15. Uredbe (EU) br. 305/2011 uvoznik ili distributer smatraju se proizvođačem za potrebe Uredbe te su podložni obvezama proizvođača sukladno članku 11. ako na tržište stavljaju proizvod pod svojim imenom ili trgovačkom oznakom ili kada mijenjaju građevni proizvod koji je već stavljen na tržište na način koji može utjecati na sukladnost s izjavom o svojstvima.
 
Dakle, iz odredbi Uredbe (EU) br. 305/2011 vrlo je jasno propisano da ukoliko osoba koja proizvodi građevni proizvod, ali ne trguje istim pod svojim imenom ili trgovačkom oznakom, ne smatra se „proizvođačem“, već se istim smatra gospodarski subjekt koji na tržište stavlja građevni proizvod pod svojim imenom ili trgovačkom oznakom, te je isti podložan obvezama proizvođača sukladno članku 11. Uredbe (EU) br. 305/2011 , a što znači da mora ispuniti obveze iz tog članka.
 
Je li potrebno i kako naznačiti zemlju porijekla proizvoda, budući da Zakon o zaštiti potrošača propisuje da je na proizvodu potrebno navesti naziv i sjedište proizvođača ili uvoznika koji ima sjedište na području EU.
Zakonom o zaštiti potrošača ("Narodne novine", br. 41/14. i 110/15.) člankom 6. stavkom 4. je propisano da se odredbe toga članka ne primjenjuju na proizvode čije je označavanje uređeno posebnim propisom.

Budući da su građevni proizvodi uređeni posebnim propisima, na označavanje građevnog proizvoda koji se nalazi u usklađenom području primjenjuju se odredbe Uredbe (EU) br. 305/2011 i članka 21. Zakona o građevnim proizvodima ("Narodne novine", broj 76/13., 30/14.), dok se na označavanje građevnih proizvoda koji se nalaze u neusklađenom području primjenjuju odredbe članka 29. Zakona o građevnim proizvodima ("Narodne novine", broj 76/13., 30/14.), uz uvjet da je sadržaj oznake napisan na hrvatskom jeziku latiničnim pismom.
 

Neusklađeno područje građevnih proizvoda

Koji se propisi u Republici Hrvatskoj od 1. srpnja 2013. godine primjenjuju na neusklađeno područje građevnih proizvoda?

Neusklađeno područje građevnih proizvoda u Republici Hrvatskoj uređeno je Zakonom o građevnim proizvodima ("Narodne novine", broj 76/13., 30/14.), koji je stupio na snagu 1. srpnja 2013. godine.

Na internetskim stranicama Ministarstva graditeljstva i prostornoga uređenja mogu se vidjeti svi pozitivni propisi  kojima je u Republici Hrvatskoj uređeno područje građevnih proizvoda.
 
Kada proizvođač neusklađenog građevnog proizvoda smije sastaviti izjavu o svojstvima i staviti »C« oznaku?
Ukoliko se provodi postupak stavljanja na tržište prema propisima Republike Hrvatske građevnog proizvoda koji se nalazi u neusklađenom području, tada se moraju provesti radnje ocjenjivanja i provjere stalnosti svojstava koje provode proizvođač i (hrvatsko) odobreno tijelo, na temelju kojih (hrvatsko) odobreno tijelo izdaje certifikat odnosno izvješće, a proizvođač sukladno odredbama članka 26. stavka 1., članka 28., članka 29. stavka 2. te članka 30. stavaka 2. i 8. Zakona o građevnim proizvodima ("Narodne novine", br. 76/13. i 30/14.) sastavlja (hrvatsku) izjavu o svojstvima i tehničku uputu napisane na hrvatskom jeziku latiničnim pismom te označava proizvod (hrvatskom) »C« oznakom.

Popis neusklađenih normi na koje upućuje tehnički propis može se pronaći na internetskim stranicama Ministarstva graditeljstva i prostornoga uređenja.

Sastavljanje izjave o svojstvima i stavljanje »C« oznake na građevni proizvod smatra se izjavom proizvođača da preuzima odgovornost za sukladnost građevnog proizvoda s objavljenim svojstvima.

Pod kojim uvjetima se neusklađeni građevni proizvod koji je stavljen na tržište druge članice Europske unije smije nalaziti na tržištu Republike Hrvatske?
Ukoliko za takve građevne proizvode nije provedena procedura propisana za stavljanje na tržište na području Republike Hrvatske može se primijeniti članak 54. Zakona o građevnim proizvodima ("Narodne novine", broj 76/13., 30/14.).

Člankom 54. Zakona o građevnim proizvodima ("Narodne novine", broj 76/13., 30/14.) je osiguran protok slobode kretanja roba u neusklađenom području, a u skladu s europskim zakonodavstvom odnosno Uredbom (EZ) br. 764/2008 (Uredba o međusobnom priznavanju).

Za građevne proizvode u neusklađenom području, a koji se prodaju u drugoj državi članici u skladu s njezinim propisima kojima su uređeni građevni proizvodi, proizvođač može odabrati način stavljanja istih na raspolaganje na tržište Republike Hrvatske:
  1. Na način da se isti građevni proizvodi direktno, bez dodatnog ispitivanja odnosno ocjenjivanja i provjere stalnosti svojstava, stave na raspolaganje na tržište, ili
  2. Na način da se za iste građevne proizvode dokaže da ispunjavaju zahtjeve hrvatske tehničke specifikacije u skladu sa Zakonom o građevnim proizvodima i propisima za provedbu tog Zakona (drugim riječima, postupanje po odredbama članaka 26., 28., 29. Zakona o građevnim proizvodima ("Narodne novine", broj 76/13., 30/14.).
 
U prvom slučaju se za te građevne proizvode ne smije sastaviti (hrvatska) izjava o svojstvima niti ih se smije označiti »C« oznakom koja je propisana u Republici Hrvatskoj za neusklađeno područje.

Gospodarski subjekt koji građevni proizvod opisan pod točkom 1. stavlja na raspolaganje na tržište unutar granica Republike Hrvatske mora osigurati da u pratećoj dokumentaciji bude naznačena namjeravana uporaba ili uporabe i značajke proizvoda te da sadrži sigurnosne obavijesti i upute o rukovanju, skladištenju, ugradnji i trajnom odlaganju građevnog proizvoda, pisane na hrvatskom jeziku latiničnim pismom.

Na ugradnju takvog građevnog proizvoda se primjenjuju odredbe članka 17a. Tehničkog propisa o građevnim proizvodima ("Narodne novine", broj 33/10., 87/10., 146/10., 81/11., 100/11., 130/12., 81/13., 136/14 i 119/15), sukladno kojem se u glavnom projektu specificiraju svojstva bitnih značajki građevnog proizvoda, a program kontrole i osiguranja kvalitete mora, osim sadržaja iz članka 17. stavka 1. toga Tehničkog propisa, obavezno sadržavati i:
  • jasnu naznaku načina uporabe toga proizvoda u projektiranoj građevini,
  • sigurnosne pretpostavke koje moraju biti ispunjene da bi se taj proizvod mogao ugraditi u projektiranu građevinu,
  • uvjete rukovanja, skladištenja, ugradnje i trajnog odlaganja toga proizvoda u odnosu na građenje, uporabu i razgradnju projektirane građevine,
  • dodatna ispitivanja svojstava bitnih značajki građevnog proizvoda i/ili drugi način dokazivanja uporabljivosti tog proizvoda za projektiranu građevinu, osobito u odnosu na zemljopisne, klimatske ili druge osobitosti lokacije na kojoj se građevina gradi i/ili osobitosti projektirane građevine glede ispunjavanja temeljnih zahtjeva, odnosno izjavu projektanta da dodatna ispitivanja i/ili drugi način dokazivanja uporabljivosti nije potreban.
     
Što ako za građevni proizvod ne postoji norma?
Ukoliko građevni proizvod nije obuhvaćen normom, smjernicom za tehničko dopuštenje (ETAG) ili tehničkim dopuštenjem (ETA), jedna od mogućnosti stavljanja građevnog proizvoda na tržište propisana je člankom 19. Uredbe (EU) br. 305/2011 prema kojoj proizvođač podnosi zahtjev za europsku tehničku ocjenu, te na temelju njega organizacija TAB-ova (tijela za tehničko ocjenjivanje) izrađuje i donosi europski dokument za ocjenjivanje za svaki građevni proizvod koji nije obuhvaćen ili nije u potpunosti obuhvaćen usklađenom normom, a čije svojstvo glede njegovih bitnih značajka ne može biti u potpunosti ocijenjeno sukladno postojećoj usklađenoj normi.

Načela izrade i donošenja europskog dokumenta za ocjenjivanje, obveze TAB-ova koji zaprimaju zahtjev za europsku tehničku ocjenu, objavljivanje europskog dokumenta za ocjenjivanje te europska tehnička ocjena propisani su člancima 20. do 26. Uredbe (EU) br. 305/2011.

Druga mogućnost dana je odredbom članka 37. Zakonom o građevnim proizvodima ("Narodne novine", broj 76/13., 30/14.) kojom je propisano da za svaki građevni proizvod koji nije obuhvaćen ili nije u cijelosti obuhvaćen usklađenom tehničkom specifikacijom, tehničkim propisom ili hrvatskom normom ili za koji se u skladu s postojećom usklađenom tehničkom specifikacijom, tehničkim propisom ili hrvatskom normom ne mogu u cijelosti ocijeniti svojstva u odnosu na njegove bitne značajke, na traženje proizvođača hrvatsko tijelo za tehničko ocjenjivanje (HTTO) uz prethodnu suglasnost Ministarstva graditeljstva i prostornoga uređenja izrađuje hrvatski dokument za ocjenjivanje i izdaje hrvatsku tehničku ocjenu.

Načela izrade, sadržaj hrvatskog dokumenta za ocjenjivanje, obveze HTTO-a pri izdavanju hrvatske tehničke ocjene, objavljivanje hrvatskog dokumenta za ocjenjivanje te hrvatska tehnička ocjena propisani su člancima 38. do 42. Zakona o građevnim proizvodima ("Narodne novine", broj 76/13., 30/14.).
 
Proizvođači smo industrijski proizvedenog građevnog proizvoda za pokrivanje krovova kojeg bismo htjeli koristiti na hrvatskom tržištu. Imamo njemačko dopuštenje Z.14.1-182. Može li se takav proizvod ugraditi u Republici Hrvatskog i koji su dokumenti potrebni za njegovu certifikaciju?
Budući da se radi o građevnom proizvodu koji se nalazi u neusklađenom području, a na kojeg imaju utjecaja nacionalne specifičnosti za projektiranje konstrukcija u Republici Hrvatskoj, isti je u Republici Hrvatskoj uređen Glavom III. Zakona o građevnim proizvodima ("Narodne novine", broj 76/13., 30/14.).

U cilju stavljanja građevnog proizvoda iz upita na tržište Republike Hrvatske te ugradnje istog u građevinu koja se gradi na području Republike Hrvatske, odredbom članka 37. Zakona o građevnim proizvodima ("Narodne novine", broj 76/13., 30/14.) propisano je da za svaki građevni proizvod koji nije obuhvaćen ili nije u cijelosti obuhvaćen usklađenom tehničkom specifikacijom, tehničkim propisom ili hrvatskom normom ili za koji se u skladu s postojećom usklađenom tehničkom specifikacijom, tehničkim propisom ili hrvatskom normom ne mogu u cijelosti ocijeniti svojstva u odnosu na njegove bitne značajke, na traženje proizvođača hrvatsko tijelo za tehničko ocjenjivanje (HTTO) uz prethodnu suglasnost Ministarstva izrađuje hrvatski dokument za ocjenjivanje i izdaje hrvatsku tehničku ocjenu.

Budući da na građevni proizvod iz upita imaju utjecaj nacionalne specifičnosti za projektiranje konstrukcija u Republici Hrvatskoj, tehničkim propisima propisana su nacionalna pravila vezana za projektiranje, izvođenje radova na izradi, održavanje te svojstva građevnog proizvoda u odnosu na njegove bitne značajke i drugi zahtjevi za građevne proizvode namijenjene ugradnji u konstrukcije, kao i na primjenu nacionalnih dodataka Eurokodova čiji uvid možete izvršiti u normoteci Hrvatskog zavoda za norme.

Gospodarski subjekt koji i ugrađuje građevni proizvod, sukladno članku 53. Zakona o gradnji ("Narodne novine", broj 153/13.) postaje sudionik u gradnji odnosno izvođač, slijedom čega su člancima 69. i 70. Zakona o poslovima i djelatnostima prostornog uređenja i gradnje ("Narodne novine", br. 78/15.) propisani uvjeti pod kojima strani izvođač koji ima sjedište u drugoj državi ugovornici EGP-a može obavljati djelatnosti građenja građevine u Republici Hrvatskoj.
 
Ukoliko talijanski proizvođač protuprovalnih vrata posjeduje važeći certifikat za vrata otporna na vatru, s kojim nesmetano radi na tržištu EU, može li istim certifikatom prevedenim na hrvatski jezik započeti plasman svojih proizvoda otpornih na vatru i u Hrvatskoj?
Na internetskim stranicama Ministarstva graditeljstva i prostornoga uređenja može se pronaći  tumačenje vezano za ocjenjivanje i provjeru stalnosti svojstava te razredbu (klasifikaciju) prozora i vrata koji se ugrađuju između prostora i/ili prostorija koje pripadaju različitim požarnim odjeljcima:
pod „MIŠLJENJE PROZORI I VRATA“.

 
Općenito
Mora li pravna osoba registrirana za djelatnost projektiranja i/ili stručnog nadzora imati zaposlenog ovlaštenog arhitekta ili ovlaštenog inženjera?
Člankom 22. Zakona o poslovima i djelatnostima prostornog uređenja i gradnje („Narodne Novine“, br. 78/15) propisano je da pravna osoba registrirana za poslove projektiranja i/ili stručnog nadzora građenja mora u obavljanju tih poslova imati zaposlenog ovlaštenog arhitekta ili ovlaštenog inženjera. Ovdje se pod pojmom „zaposlen“ podrazumijeva da je osoba zaposlena u skladu s propisima o radu.

Da li je za gradnju kućice na drvetu, u vlastitom dvorištu pored glavne zgrade (legalna), potrebna dozvola i koja je procedura za dobivanje iste ukoliko je potrebna. Da li je gradnja kućice na drvetu moguća izvan građevinskog područja.
Odgovori na navedena pitanja ovise o mogućnosti i uvjetima građenja propisanim prostornim planovima koje donose jedinice lokalne samouprave, a provode uredi županija, velikih gradova i određenih drugih gradova nadležni za poslove graditeljstva i prostornog uređenja. Stoga je informaciju potrebno potražiti u navedenim uredima na čijem se području namjerava provesti zahvat u prostoru.
 
Uputio sam žalbu Ministarstvu na građevinsku dozvolu koju je izdalo prvostupanjsko tijelo odnosno Grad. Kakva je procedura?
Postupak je propisan Zakonom o općem upravnom postupku (članci 110. i 113). Žalbu je moguće uputiti prvostupanjskom ili drugostupanjskom tijelu. Manje je koraka u proceduri ako se žalba predaje prvostupanjskom tijelu. U konkretnom slučaju žalba je upućena drugostupanjskom tijelu tj. Ministarstvu. Kada je žalba predana drugostupanjskom tijelu u zakonskom roku, ono ju bez odgode prosljeđuje prvostupanjskom tijelu koje treba utvrditi je li žalba dopuštena, pravodobna i izjavljena od ovlaštene osobe. Ako žalba nije dopuštena ili pravodobna ili izjavljena od ovlaštene osobe, odbacit će ju rješenjem. Na navedeno rješenje stranka ima ponovno mogućnost izjavljivanja žalbe.

Kada prvostupanjsko tijelo utvrdi da je žalba dopuštena, pravodobna i izjavljena od ovlaštene osobe, navodi žalbe razmotrit će se te ispitati zakonitost, odnosno ocijeniti svrhovitost rješenja koje se žalbom osporava. Kad prvostupanjsko tijelo ocijeni da je žalba osnovana u cijelosti ili djelomično, zamijenit će pobijano rješenje novim ako se ne dira u prava trećih osoba. Ako prvostupanjsko tijelo ne odbaci žalbu ili ne zamijeni pobijano rješenje novim, bez odgode će dostaviti žalbu sa spisom predmeta drugostupanjskom tijelu. Zakonski rok za rješavanje žalbe iznosi 60 dana.
 
Želim nostrificirali projekt stranog projektanta za rekonstrukciju građevine.  Tko može nostrificirati projekt i koliko to košta?
Utvrđivanje usklađenosti (nostrifikacija) projekata propisano je člancima 96. i 97. Zakona o gradnji (Narodne novine broj 153/13). Glavni projekt i izvedbeni projekt, odnosno njihovi dijelovi moraju biti prevedeni na hrvatski jezik prije nostrifikacije. Uz prijevod na hrvatski jezik projekt može zadržati izvorni tekst na stranom jeziku. Dijelovi projekta koji uglavnom sadrže brojčane podatke (informatički ispisi statičkog proračuna i sl.) ne moraju biti prevedeni na hrvatski jezik.

Nostrifikaciju projekta u okviru zadaća svoje struke provodi osoba koja prema posebnom zakonu ima pravo uporabe strukovnog naziva ovlašteni arhitekt ili ovlašteni inženjer, odnosno pravna osoba koja ima zaposlenu osobu koja ima pravo uporabe tog strukovnog naziva.

Popis ovlaštenih osoba objavljen je na stranicama komora s obzirom da projekt nostrificira ovlašteni projektant ovisno o struci:

Hrvatska komore arhitekata:
http://www.arhitekti-hka.hr/hr/imenik/?poc=A
Hrvatska komora inženjera strojarstva:
http://www.hkis.hr
Hrvatska komora inženjera građevinarstva:
http://www.hkig.hr
Hrvatska komora inženjera elektrotehnike:
http://www.hkie.hr

Cjenik usluge ne postoji ali sve struke donijele su pravilnik o standardu usluga. Više informacija
 
U kojem roku mi mora biti izdana građevinska odnosno uporabna dozvola i što mogu učiniti ako ne bude izdana u tom roku?
Rokovi rješavanja upravnih predmeta propisani su Zakonom o općem upravnom postupku (Narodne novine 47/09). Članak 101 citiranog Zakona propisuje da je službena osoba dužna u slučajevima neposrednog rješavanja na zahtjev stranke rješenje donijeti i dostaviti ga stranci bez odgode, a najkasnije u roku od 30 dana od dana podnošenja urednog zahtjeva. Službena je osoba dužna u slučajevima vođenja ispitnog postupka na zahtjev stranke rješenje donijeti i dostaviti ga stranci najkasnije u roku od 60 dana od dana podnošenja urednog zahtjeva. Ako službena osoba u propisanom roku ne donese rješenje i dostavi ga stranci, stranka ima pravo izjaviti žalbu, odnosno pokrenuti upravni spor.
 
Podnosi li investitor zahtjev za izdavanje građevinske dozvole za rekonstrukciju državne ceste Ministarstvu ili nadležnom upravnom tijelu županije, odnosno ako je upravno tijelo izdalo lokacijsku dozvolu u prijenosu nadležnosti. Je li potreban prijenos nadležnosti i za izdavanje građevinske dozvole?
Zahtjev za izdavanje građevinske dozvole za rekonstrukciju državne ceste podnosi se Ministarstvu koje može (ali i ne mora) sukladno članku 100. stavku 2. Zakona o gradnji prenesti nadležnost izdavanja građevinske dozvole županijskom upravnom tijelu.
 
Krenuo sam u adaptaciju stana temeljem glavnog projekta. Trebam li prijaviti gradilište i ako da na koji način s obzirom da na zahtjevu moram navesti klasu građevinske dozvole, koju nisam trebao ishoditi jer se radi o adaptaciji koja se izvodi temeljem glavnog projekta?
Za sve građevine i radove iz članka 4. i 5. Pravilnika o jednostavnim i drugim građevinama i radovima („Narodne novine“ broj 79/14.) potrebno je prijaviti početak gradnje. U ovom slučaju se u prijavu, umjesto klase građevinske dozvole, upisuje oznaka glavnog projekta.

Glavni projekti za građenje građevina za koje se prema Zakonu o gradnji izdaje uporabna dozvola (građevine namijenjene obavljanju djelatnosti ili građevine koje se prema posebnim propisima evidentiraju u katastru) iz članaka 4. i 5. Pravilnika (osim projekta iz članka 5. podstavka 5. ovoga Pravilnika) moraju sadržavati potvrde javnopravnih tijela propisane posebnim propisima te je potrebno provoditi stručni nadzor građenja i izvođenja radova.

Za jednostavne građevine navedene u člancima 2. i 3. Pravilnika, koje se mogu graditi bez građevinske dozvole i glavnog projekta, nije potrebno izraditi glavni projekt niti prijaviti početak građenja.

Treba li za izgradnju vanjskog bazena projektna dokumentacija i kakve suglasnosti od susjeda i treba li on biti udaljen 3 metra od granice sa susjedima?
Sukladno članku 4 Pravilnika o jednostavnim i drugim građevinama i radovima („Narodne novine“ broj 79/14.), bez građevinske dozvole, a u skladu s glavnim projektom može se graditi: bazen tlocrtne površine do 100 m² ukopan u tlo. Glavni projekt izrađuje ovlašteni projektant. Projekt treba biti izrađen u skladu s propisima i pravilima struke isključivo za građevine koje su u skladu s prostornim planom. Prostorni plan donosi lokalna samouprave i sve informacije u vezi s njim mogu se zatražiti od nadležnih tijela lokalne samouprave.
 
Da li je sastavni dio glavnog projekta za građenje građevine koja se prema Pravilniku o jednostavnim i drugim građevinama i radovima gradi na temelju glavnog projekta i geodetski projekt?
Geodetski projekt nije sastavni dio glavnog projekta za građenje građevine koja se prema Pravilniku gradi na temelju glavnog projekta. To stoga jer je odredbom članka 70. stavka 1. ZOG-a propisano da je geodetski projekt sastavni dio glavnog projekta za građevinsku dozvolu za građenje građevine za koju se prema posebnom zakonu ne izdaje lokacijska dozvola. Dakle, nije sastavni dio glavnog projekta koji nije za građevinsku dozvolu. Osim toga prema odredbama članka 10. Pravilnika o geodetskom projektu geodetski projekt se izrađuje kao sastavni dio glavnog projekta za građevinsku dozvolu ili kao sastavni dio idejnog projekta za lokacijsku dozvolu.
 
Predali smo zahtjev za građevinsku dozvolu za gradnju obiteljske kuće. Je li prema Zakonu o gradnji potrebna suglasnost na glavni projekt HAKOM-a?
Zakon o gradnji (NN 153/13) ne definira tijela od kojih je potrebno pribaviti posebne uvjete prilikom izdavanja građevinske dozvole. Te su obveze definirane posebnim propisima. Tijelo koje vodi postupak izdavanja građevinske dozvole dužno je podnositelja zahtjeva za izdavanje građevinske dozvole od kojeg traži posebne uvjete informirati koji propis nalaže pribavljanje tih uvjeta.
 
Postoje li revidenti strojarskih projekata (glavnih i izvedbenih) i projekata izvedenog stanja?
Odredbama članka 94. Zakona o gradnji (NN 153/13), propisano je da se kontrola glavnog projekta, tipskog projekta i projekta uklanjanja građevine, ovisno o značajkama građevine, odnosno predgotovljenog dijela građevine, mora provesti s obzirom na mehaničku otpornost i stabilnost.
 
Javnopravno tijelo je na zahtjev za utvrđivanjem posebnih uvjeta odgovorilo Zaključkom o naplati predujma troškova postupka uz napomenu da će se postupak obustaviti ukoliko isti ne budu plaćeni. Imaju li na to pravo?
Javnopravna tijela imaju pravo na naknadu troškova ako je to propisano posebnim propisom ili ako to proizlazi iz Zakona o općem upravnom postupku („Narodne novine“ br. 47/09). S obzirom da se posebni uvjeti utvrđuju na zahtjev stranke u ovom se slučaju primjenjuje članak 161. stavak 3 Zakona o općem upravnom postupku u kojem stoji da kada je postupak pokrenut na zahtjev stranke, a sa sigurnošću se može predvidjeti da će u ispitnom postupku izazvati posebne izdatke, službena osoba može zaključkom naložiti stranci da unaprijed položi potreban novčani iznos za pokriće tih troškova. Ako stranka ne položi taj iznos u određenom roku, službena osoba može odustati od izvođenja dokaza ili obustaviti postupak, osim ako produženje postupka zahtijeva javni interes.
 
Molim pojašnjenje članka 18., stavka 4, novog Pravilnika o obveznom sadržaju i opremanju projekata građevina. Spominju se sljedeći pojmovi: 1. ploština bruto podne površine zgrade 2. ploština korisne površine zgrade Ak 3. ploština neto podne površine zgrade 4. ploština ukupne korisne površine zgrade. Što podrazumijevaju ti pojmovi?
Ti su pojmovi definirani Tehničkim propisom o racionalnoj uporabi energije i toplinskoj zaštiti u zgradama („Narodne novine“ broj 97/14.) u članku 4. stavak 1. točka 24. – 27. koji glasi:
Značenje pojedinih pojmova u ovom Propisu
Članak 4.
(1) Pojedini pojmovi uporabljeni u ovom Propisu imaju u smislu ovoga propisa sljedeće značenje:
24. Ploština bruto podne površine zgrade jest zbroj bruto ploština poda svih etaža zgrade i računa se prema točki 5.1.3. HRN ISO 9836:2011-ploština poda etaža koje su zatvorene i natkrivene sa svih strana;
25. Ploština korisne površine zgrade, AK (m2), jest ukupna ploština neto podne površine grijanog dijela zgrade. Kod stambenih zgrada se može odrediti prema približnom izrazu AK = 0,32•Ve;
26. Ploština neto podne površine zgrade jest ukupna ploština poda svih etaža zgrade između elemenata koji ga omeđuju i računa se prema točki 5.1.5. HRN ISO 9836:2011;
27. Ploština ukupne korisne površine zgrade jest ukupna neto podna ploština zgrade koja odgovara namjeni uporabe zgrade i računa se prema točki 5.1.7. HRN ISO 9836:2011. Ploština ukupne korisne površine zgrade prema HRN ISO 9836 2011 ne reducira sa nekakvim koeficijentima budući da ti koeficijenti u normama (9836-2011) ne postoje.
Neto podna ploština zgrade iz ove točke istoznačna je neto podnoj površini zgrade definiranoj zakonom kojim se uređuje gradnja.
 
Primjenjuje li se prema novom Zakonu o gradnji (NN 153/2013) Pravilnik o revidentima iz zaštite od požara NN 141/2011? Čuo sam na savjetovanjima da revizija požara na projekte visokogradnje više nema.
Pitanje je iz nadležnosti Ministarstva unutarnjih poslova. Prema našim saznanjima o postupanju MUP-a, ne primjenjuje se.
 
Može li se dobiti građevinska dozvola za plutajuću kuću?
Može ako nastane građenjem u smislu Zakona o gradnji i ako je to u skladu s prostornim planom. U načelu plutajući objekti pa tako i "plutajuće kuće" ne nastaju građenjem u smislu spomenutog Zakona, a prostornim planovima se u načelu vodene površine ne planiraju za građenje "kuća".
 
U kojem roku, računajući od dana podnošenja podneska, nadležni odjel za gradnju i prostorno uređenje izdaje Uporabnu dozvolu za građevine izgrađene do 15. veljače 1968 godine?
U roku od šezdeset dana od dana uredno podnesenog zahtjeva.
 
Legalna garaža u zaštićenoj povijesnoj cjelini treba se rekonstruirati. Površina i regulacijski pravac ostaju isti. Umjesto jednog garaža će imati dva garažna mjesta. Spada li ona u 3 kategoriju? Koje projekte treba izraditi ? Treba li za ovakvu građevinu ishoditi uporabnu dozvolu?
Na pitanje nije moguće odgovoriti jer nema dovoljno podataka. Odgovor je potrebno zatražiti od županijskog, odnosno gradskog ureda nadležnog za poslove prostornog uređenja i gradnje, a u pogledu sadržaja projekta od ovlaštenog arhitekta.
 
Građevina je izgrađena protivno dozvoli. Je li moguće tražiti izmjenu dozvole ako je odstupanje u skladu s prostornim planom?
Moguće je ako nije izdana uporabna dozvola. Činjenica je li odstupanje od dozvole u skladu s prostornim planom ili nije, nije od utjecaja na mogućnost izdavanja izmjene dozvole. Izmjena dozvole mora biti u skladu s prostornim planom.
 
Što treba sadržavati elaborat alternativnih sustava opskrbe energijom? Je li investitor u obvezi izgraditi alternativni sustav? U kojem smislu utječe kod tehničkog pregleda i dobivanja uporabne dozvole, ako investitor ne želi izgraditi npr. sunčanu elektranu (ako je predviđena kao alternativni sustav kod dobivanja građevne dozvole) ili bilo koji drugu predviđenu čl.21 Zakona o gradnji?
Podrobniji sadržaj elaborata alternativnih sustava opskrbe energijom biti će propisan pravilnikom na vrijeme. Investitor nije u obvezi izgraditi alternativni sustav predložen elaboratom i taj elaborat nema utjecaja na tehnički pregled i dobivanje uporabne dozvole ako nije projektiran glavnim projektom.
 
Linijska građevina (cjevovod) izgrađena je sukladno potvrdi glavnog projekta izdanoj na temelju ranije važećeg zakona. Treba li za takvu građevinu, uz zahtjev za izdavanje uporabne dozvole priložiti i izjavu ovlaštenog inženjera geodezije da je građevina smještena na građevnoj čestici u skladu s elaboratom o iskolčenju, ili se uz zahtjev prilaže dokumentacija kao i kod ranije važećeg zakona?
Prilaže se dokumentacija propisana zakonom po kojemu se izdaje uporabna dozvola. Ako je zahtjev za izdavanje uporabne dozvole podnesen 1. siječnja 2014. godine ili kasnije uz zahtjev se prilaže dokumentacija propisana Zakonom o gradnji.
 
U koju skupinu razvrstati stambenu građevinu sa jednom stambenom jedinicom, na formiranoj parceli koja ima riješen pristup na javno prometnu površinu, priključak na elektro mrežu i javni vodovod, dok bi se odvodnja sanitarnih voda iz domaćinstva zbrinjavala u nepropusnoj sabirnoj jami (pražnjenje bi se riješilo ugovorom o pražnjenju iste s komunalnim poduzećem ), a oborinske vode s krovnih ploha bi se preko upojnog bunara odvodile u tlo ? Sudjeluju li Hrvatske vode u postupku izdavanje Potvrde na glavni projekt što bi automatski ovaj objekt iz 4. skupine svrstalo u 3.?
Ovisno o tome da li se u predmetnom slučaju prema posebnom zakonu koji uređuje zaštitu voda utvrđuju posebni uvjeti, a što je potrebno pitati tijelo graditeljstva na čijem se području namjerava graditi zgrada.
 
Sklopljen je ugovor o zakupu dva poslovna prostora. Na toj lokaciji, u nastavku zgrade, nalaze se još tri ulaza (kućnog broja 5, 7 i 9), a cijeli objekt upisan je na istom z.k.č.br. Namjera je ta dva prostora objediniti u jednu poslovnu cjelinu. Treba li nam za ovaj zahvat suglasnost svih vlasnika? Trebaju li suglasnosti biti ovjerene kod javnog bilježnika?
Treba suglasnost svih suvlasnika čiji su potpisi ovjereni po javnom bilježniku, ako na predmetnim poslovnim prostorima nije osnovano vlasništvo posebnog dijela (etažno vlasništvo). Ako je osnovao etažno vlasništvo potrebna je suglasnost svih etažnih vlasnika tih posebnih dijelova (poslovnih prostora).
 
Zanima me do koje površine se može postaviti vrtna kučica na zemljište, a da za nju ne treba nikakva dozvola.
Vrtne se kućice ne mogu graditi bez građevinske dozvole. Međutim, u tijeku je izrada novog pravilnika u kojoj se razmatra i mogućnost građenja iste bez građevinske dozvole.
 
Sukladno zakonu, investitor je zatražio izmjene i dopune lokacijske dozvole. Da li se radovi prekidaju dok traje postupak ishođenja izmjena i dopuna lokacijske dozvole i potvrde glavnog projekta
Graditi se mora u skladu s potvrdom glavnog projekta. Činjenice spomenute u pitanju nisu od utjecaja na ovu obvezu.
 
Prema članu 176. Zakona o građenju za građenje građevine za koju je izdana lokacijska dozvola prema "starom" Zakonu, izdaje se građevinska dozvola na temelju "novog" Zakona, ako to zatraži investitor. Znači li da se, ako to zatraži investitor može izdati potvrda glavnog projekta obzirom na čl. 173. prema kojem postupci započeti po "starom" zakonu, a koji se odnose na gradnju (što je i projektiranje), dovršit će se po tom Zakonu?
Potvrda glavnog projekta se može izdati samo ako je zahtjev za njezino izdavanje podnesen do stupanja na snagu Zakona o gradnji. Pod započetim postupcima u smislu predmetne odredbe podrazumijevaju se postupci u kojima nadležno tijelo izdaje određeni akt.
 
Novim Zakonom o gradnji nije riješeno pitanje zatvaranja balkona, terasa i logga. Je li za zatvaranje loggie, terase ili balkona, bez promjene namjene prostorije, potrebno raditi geodetski, arhitektonski i građevinski projekt i ishoditi Građevinsku dozvolu?
Predmetno pitanje riješeno je člankom 3. stavkom 1. podstavkom 4. Pravilnika o jednostavnim građevinama i radovima ("Narodne novine", br. 21/09, 57/10, 126/10, 48/11, 81/12 i 69/13). Sastavni dio glavnog projekta u tom slučaju nije geodetski projekt.
 
Novim Zakonom o gradnji nastala je izuzetno nepovoljna situacija za veliki broj ljudi koji žele unutar postojećih ucrtanih gabarita sanirati ili dograditi kuću (npr. zatvaranje vanjskog stepeništa). Je li za tako jednostavan zahvat potrebno raditi geodetski projekt koji se prosječno naplaćuje 10.000 kn?
Nije.
 
Prema Zakonu o prostornom uređenju i gradnji neovisni stručnjaci imali su, sukladno članku 267., pravo na naknadu troškova prema posebnom zakonu koji se odnosi na vještake. Novim Zakonom o gradnji predviđena je nadoknada troškova u slučaju kad se tehnički pregled obavlja izvan mjesta u kojem se nalazi sjedište tijela, međutim oni imaju realne troškove i ako se tehnički pregled obavlja u mjestu sjedišta. Čime u tom slučaju temeljiti naknadu troškova stručnih osoba? Određuje li se ovim Zakonom da bi te troškove trebalo snositi tijelo koje vrši tehnički pregled?
Neovisni stručnjak koji po potrebi sudjeluje na tehničkom pregledu ima u postupku izdavanja uporabne dozvole ulogu vještaka pa sukladno Zakonu o općem upravnom postupku ima pravo na naknadu i troškove kao i vještak.
 
Dobio sam rješenje o izvedenom stanju za kuću koja nije do kraja izgrađena. Izgrađeno je samo prizemlje i prvi kat, a planiramo izgraditi još jedan kat. Koja dokumentacija mi je potrebna za dovršetak gradnje prema novom Zakonu o gradnji?
Građevinska dozvola.
 
Sukladno članku 69. Zakona o gradnji troškovnik više nije obvezan dio glavnog projekta. Temeljem čega se sada izračunava visina upravne pristojbe, tarifni broj 63, prema Zakonu o upravnim pristojbama?
Upravna pristojba za građevinsku i uporabnu dozvolu koja se izdaje na temelju Zakona o gradnji ne izračunava se prema tarifnom broju 63. Tarife Zakona o upravnim pristojbama ("Narodne novine", br. 8/96, 77/96, 95/97, 131/97, 68/98, 66/99, 145/99, 30/00, 116/00, 163/03, 17/04, 110/04, 141/04, 150/05, 153/05, 129/06, 117/07, 25/08, 60/08, 20/10, 69/10, 126/11, 112/12, 19/13, 80/13), nego prema tarifnom broju 1. i 2. te Tarife i prema Uredbi o izmjenama tarife upravnih pristojbi Zakona o upravnim pristojbama ("Narodne novine", br. 40/14.).
 
Kupio sam vikendicu koja nije imala uporabnu dozvolu. Sad se ustanovilo da je građena protivno građevinskoj dozvoli i da je nelegalna. Što moram učiniti kako bi ju legalizirao?
Kontaktirati upravni odjel županije, odnosno grada nadležan za upravne poslove prostornog uređenja i gradnje na čijem se području nalazi vikendica.
 
Gdje možemo provjeriti u koju skupinu bi spadala građevina koju planiramo graditi? Temeljem čega javnopravno tijelo određuje posebne uvjete?
U upravnom odjelu županije, odnosno grada nadležnom za upravne poslove prostornog uređenja i gradnje na čijem se području namjerava graditi. Javnopravna tijela utvrđuju posebne uvjete na temelju posebnih propisa u slučajevima u kojima je to propisano tim propisima, a na način (u postupku) propisanom Zakonom o prostornom uređenju, odnosno Zakonom o gradnji.
 
Prije stupanja na snagu novog Zakona o gradnji predali smo zahtjev za izdavanje rješenja o uvjetima građenja. Referent sada traži da dopunimo zahtjev sa projektom uklanjanja postojeće zgrade. Moramo li raditi takav projekt s obzirom da bi se postupci započeti po jednom propisu po njemu trebali i dovršiti, a prema Zakonu o prostornom uređenju i gradnji takav projekt nije bio potreban?
Projekt uklanjanja postojeće zgrade nije uvjet za izdavanje rješenja o uvjetima građenja.
 
Člankom 80., stavkom 2. propisano je da se uz zahtjev za izdavanje obavijesti o uvjetima za izradu glavnog projekta prilaže između ostaloga i prikaz građevine koja se namjerava graditi. Možete li objasniti sto taj prikaz treba sadržavati jer odgovor na web-u: „Predmetni opis i prikaz građevine moraju sadržavati podatke koji su potrebni za davanje traženog odgovora.“ nije ništa razjasnio.
Predmetni opis i prikaz građevine moraju sadržavati podatke koji su potrebni za davanje traženog odgovora, a koji podaci su različita prostorna, tehnička i  druga svojstva građevine o kojima prema posebnim propisima ovisi obveza utvrđivanja posebnih uvjeta. Dakle, pitanje je preopćenito da bi se mogao dati precizniji odgovor. Precizan odgovor moguće je dobiti od ovlaštenog arhitekta, odnosno inženjera ili u upravnom odjelu županije, odnosno grada nadležnom za upravne poslove prostornog uređenja i gradnje na čijem se području namjerava graditi.
 
Prema članku 110. stavku 4 Zakona o gradnji jedan od uvjeta za izdavanje građevinske dozvole je priključenje građevine na prometnu površinu ili postojanje građevinske dozvole za istu. Što se sve smatra prometnom površinom? Može li to biti put koji postoji na terenu, ali nije izgrađen u punom profilu predviđenom prostornim planom?
Prometna površina je definirana odredbom članka 3. stavka 1. podstavka 28. Zakona o prostornom uređenju kao površina javne namjene, površina u vlasništvu vlasnika građevne čestice ili površina na kojoj je osnovano pravo služnosti prolaza u svrhu pristupa do građevne čestice. Prema odredbi podstavka 27. istog stavka površina javne namjene je svaka površina čije je korištenje namijenjeno svima i pod jednakim uvjetima (javne ceste, nerazvrstane ceste, ulice, biciklističke staze, pješačke staze i prolazi, trgovi, tržnice, igrališta, parkirališta, groblja, parkovne i zelene površine u naselju, rekreacijske površine i sl.). Da bi se građevinska dozvola za građenje zgrade za koju se ne izdaje lokacijska dozvola mogla izdati, uz ostalo, mora postojati mogućnost priključenja građevne čestice, odnosno zgrade na prometnu površinu ili mora biti izdana građevinska dozvola za građenje takve prometne površine. Mjesto priključenja na prometnu površinu mora biti u skladu s prostornim planom, a profil i druge tehničke značajke prometne površine nisu od utjecaja na mogućnost izdavanja dozvole.
 
Da li je za nadozid kata na kući potrebno izrađivati geodetski projekt iako se tlocrtna površina kuće ne mijenja?
Za izdavanje građevinske dozvole za nadogradnju postojeće zgrade unutar postojećih tlocrtnih gabarita te zgrade nije potreban geodetski projekt.
 
Planiram adaptaciju stana sa zahvatom na nosivoj konstrukciji na zgradi koja ima više od 400m² i građena je prije 1968. Koja dokumentacija mi je potrebna (građevinska dozvola ili potvrda glavnog projekta)?
Građevinska dozvola.
 
Namjeravam gradnju vikendice na zemljištu koje nema riješene imovinsko pravne odnose. Moraju li prema novom Zakonu o gradnji prije izdavanja građevinske dozvole biti riješena imovinsko pravna pitanja za građevinsko zemljište?
Ne moraju.
 
U prvom mjesecu sam dobio rješenje o uvjetima gradnje za obiteljsku kuću. S obzirom na članak 177. Zakona o gradnji zanima me da li u mom slučaju čitav postupak od prijave početka radova do uporabne dozvole treba biti obavljen po Zakonu o prostornom uređenju i gradnji?
Da, s time što, ako to želite, možete zatražiti izdavanje uporabne dozvole, umjesto potvrde da ste tijelu koje je donijelo rješenje o uvjetima građenja dostavili završno izvješće nadzornog inženjera.
 
Zgrada je završena 2005. i upisana u katastar i zemljišne knjige. Prije godinu dana postavljena je stiropor fasada zbog čega kuća sada premašuje Zakonom dopuštena odstupanja. Što učiniti?
Iz upita nije razvidno o kakvim se odstupanjima radi u tehničkom i pravnom smislu pa nije moguće dati odgovor. U svrhu dobivanja odgovora upućujemo vas na upravni odjel županije, odnosno grada nadležan za upravne poslove prostornog uređenja i gradnje na čijem se području nalazi zgrada.
 
S obzirom da je stupio na snagu novi Zakon o gradnji i novi Zakon o prostornom uređenju Upravni odjel za provedbu dokumenata prostornog uređenja i gradnje ne želi više  obrađivati i izdavati dozvole za neizgrađena građevinska područja. Isti je Ured izdavao zadnjih par godina kao i tijekom 1.mjeseca 2014.godine. Je li prema novom Zakonu o prostornom uređenju dopušteno izdavati dozvole za gradnju na neizgrađenom građevinskom području?
Upravni odjel dužan je rješavati sve zahtjeve, bez obzira na datum njihova zaprimanja i bez obzira na područje na kojemu se nalazi zemljište. Isto, kao i do sada, lokacijska i građevinska dozvola ne mogu se izdati za građenje na područjima za koje je Zakonom o prostornom uređenju propisano obvezno donošenje urbanističkog plana uređenja dok se taj plan ne donese. Ta područja su, kao i do sada, neuređeni dijelove građevinskog područja i izgrađeni dijelovi tih područja planirani za urbanu preobrazbu ili urbanu sanaciju, s time što donošenje urbanističkog plana uređenja nije obvezno za navedena područja za koja su prostornim planom uređenja, odnosno generalnim urbanističkim planom propisani uvjeti provedbe zahvata u prostoru s detaljnošću propisanom za urbanistički plan uređenja.

Prema odredbama članka 201. Zakona o prostornom uređenju jedinice lokalne samouprave dužne su dopuniti prostorne planove uređenja velikih gradova, gradova ili općina, odnosno Prostorni plan Grada Zagreba na način da u njima odrede neuređene dijelove građevinskih područja i izgrađene dijelove tih područja planirane za urbanu preobrazbu u skladu s tim Zakonom. Do ispunjenja ove obveze neuređenim dijelom građevinskog područja smatraju se neizgrađeni dijelovi građevinskog područja određeni prostornim planovima uređenja velikih gradova, gradova ili općina, odnosno Prostornim planom Grada Zagreba, koji su na snazi na dan stupanja na snagu ovoga Zakona, a izgrađenim dijelovima građevinskih područja planiranim za urbanu preobrazbu u smislu predmetnog Zakona smatraju se dijelovi građevinskog područja određeni za urbanu obnovu prostornim planovima koji su na snazi na dan stupanja na snagu predmetnog Zakona.
 
Što je sve potrebno po novom zakonu za zatvaranje lođe?
Građevinska dozvola. Prema ZPUG-u ("starom zakonu") je trebala lokacijska dozvola i potvrda glavnog projekta.
 
Zbog čega je za izdavanje građevinske dozvole za zatvaranje lođe potrebna suglasnost svih stanara i četiri okolne parcele?
Za izdavanje predmetne građevinske dozvole nije potrebna suglasnost stanara niti zgrade u kojoj se lođa zatvara niti stanara u zgradama na okolnim parcelama. Za izdavanje ove dozvole, sukladno Zakonu o gradnji i Zakonu o vlasništvu i drugim stvarnim pravima, potrebna je suglasnost svih suvlasnika zgrade jer se radi o radovima na zajedničkom dijelu zgrade. Vlasnicima, pak, nekretnina koje neposredno graniče sa nekretninom za koju se izdaje građevinska dozvola prema Zakonu o gradnji mora se pružiti mogućnost uvida u spis predmeta izdavanja te dozvole i očitovanja o istome.
 
Imate li u planu mijenjati Zakon o općem upravnom postupku s obzirom da očevid i uvid u spis jako kompliciraju postupak izdavanja dozvola?
To je pitanje za Ministarstvo uprave. Naime, praćenje primjene tog Zakona te izrada nacrta izmjene i dopuna istog nije u djelokrugu Ministarstva graditeljstva i prostornoga uređenja nego Ministarstva uprave.
 
Tko podmiruje troškove tehničkog pregleda?
Ako se tehnički pregled obavlja izvan mjesta u kojem se nalazi sjedište ili ispostava tijela graditeljstva, javnopravnog tijela, odnosno adresa druge osobe koja sudjeluje na tehničkom pregledu, investitor je dužan nadoknaditi tijelu graditeljstva, javnopravnom tijelu, odnosno toj osobi putne troškove i dnevnice predstavnika koji su bili na tehničkom pregledu u visini određenoj posebnim propisima.
 
Člankom 80. st.4. Ministarstvo je dužno objaviti popis javnopravnih tijela. Ako je to objavljeno gdje i kada?
Popis javnopravnih tijela koja utvrđuju posebne uvjete u skladu s kojima mora biti izrađen glavni projekt dostupan je ovdje.
 
Imam  pravomoćno Rješenje o uvjetima građenja iz studenog 2013. godine, prijavio sam početak građenja i započeo gradnju. Da li za uporabu iste trebam izvješće nadzornog inženjera (kako je naznačeno u samom Rješenju) ili uporabnu dozvolu. Također, u kojem smislu se odnosi novi Zakon prema roku dovršetka gradnje i pribavljanja energetskog certifikata?
Prema odredbi članka 136. stavka 1. Zakona o gradnji izgrađena građevina, odnosno rekonstruirana građevina može se početi koristiti, odnosno staviti u pogon te se može donijeti rješenje za obavljanje djelatnosti u toj građevini prema posebnom zakonu, nakon što se za tu građevinu izda uporabna dozvola. Slijedom navedenog, a imajući u vidu da prijelaznim odredbama Zakona o gradnji za građevine izgrađene na temelju rješenja o uvjetima građenja nije propisano drukčije, mišljenja smo da je za uporabu takve građevine potrebno ishoditi uporabnu dozvolu kao i za svaku građevinu izgrađenu na temelju građevinske dozvole.

Međutim, osim navedenog valja voditi računa o tome da je u izrekama rješenja o uvjetima građenja određeno da se zgrada može početi koristiti, odnosno staviti u pogon nakon što investitor nadležnom upravnom tijelu dostavi za tu zgradu završno izvješće nadzornog inženjera o izvedbi građevine, a o čemu to tijelo u svrhu dokazivanja te činjenice izdaje potvrdu. Imajući u vidu navedeno, tj. činjenicu da se u navedenom slučaju radi o pravomoćnom rješenju kojim je investitor stekao navedeno pravo, odredbu članka 177. stavak 1. Zakona o gradnji prema kojoj se građenje započeto na temelju rješenja o uvjetima građenja završava po odredbama zakona na temelju kojega je to rješenje izdano i drugih propisa koji su važili u to vrijeme, te odredbe članka 175. stavka 6. u vezi sa stavkom 1. i 2. istog članka prema kojima se potvrda o dostavljenom završnom izvješću nadzornog inženjera smatra uporabnom dozvolom mišljenja smo da se u predmetnom slučaju, ako to investitor zatraži, izdaje potvrda o dostavi završnog izvješća, a ne uporabna dozvola.

Propisani rok dovršenja gradnje prema Zakonu o gradnji odnosi se na one zgrade koje su izgrađene na temelju građevinske dozvole izdane na temelju navedenoga Zakona.

Energetski certifikat se mora dobiti prije izdavanja uporabne dozvole odnosno potvrde o dostavi završnog izvješća.
 
Imam li pravo tražiti produljenje Rješenja o uvjetima građenja od 26.01.2012. godine za još dvije godine u skladu s odredbama Zakona o prostornom uređenju i gradnji ili mi na temelju odredbi novog Zakona o gradnji ono vrijedi 3 godine što bi u mom slučaju značilo još godinu dana. Ukoliko ništa od toga nije moguće, a budući da sam platila izradu projekta te komunalni i vodni doprinos u iznosu od 60.000 kuna, molim da me uputite što mi je činiti da mi to ne propadne.
U slučaju kada zahtjev za produženje važenja rješenja o uvjetima građenja nije podnesen do stupanja na snagu Zakona o gradnji, produženje važenja tog rješenja nije moguće. Naime, odredbom članka 178. Zakona o gradnji propisano je da se odredbe toga Zakona kojima se uređuje izmjena, dopuna i ukidanje građevinske dozvole na odgovarajući način primjenjuju na izmjenu, dopunu i ukidanje i/ili poništavanje građevinske dozvole, potvrde glavnog projekta, rješenja o uvjetima građenja i rješenja za građenje izdanih, odnosno donesenih na temelju zakona koji je važio prije stupanja na snagu toga Zakona, dok je odredbom članka 123. stavka 1. navedenoga Zakona propisano da građevinska dozvola prestaje važiti ako investitor ne pristupi građenju u roku od tri godine od dana pravomoćnosti dozvole, a ostalim odredbama istog Zakona nije propisana mogućnost produženja važenja građevinske dozvole niti spomenutih akata izdanih na temelju Zakona o prostornom uređenju i gradnji.

Dakle, u konkretnom slučaju rješenje o uvjetima građenja važi dvije godine od dana pravomoćnosti i nije više moguće produžiti njegovo važenje.

Skrećemo pozornost da navedeni rok od dvije godine prestaje teći onog trenutka kada se započne s građenjem.
 
Obavlja li se stručni nadzor građenja zgrade za koju je izdano Rješenje o uvjetima građenja, a koja se počinje izvoditi, prema novom Zakonu o gradnji ili prema dosadašnjem Zakonu o prostornom uređenju i gradnji?
Odredbom članka 177. stavka 1. Zakona o gradnji propisano je da građenje započeto na temelju građevinske dozvole ili drugog akta izdanog na temelju ranije važećeg zakona dovršit će se po odredbama zakona na temelju kojega je izdana dozvola, odnosno drugi akt i drugih propisa koji su važili u to vrijeme.

Dakle, stručni nadzor građenja zgrade za koju je izdano rješenje o uvjetima građenja obavlja se prema Zakonu o prostornom uređenju i gradnji.
 
Investitor želi izmjenu i dopunu idejnog projekta koje je sastavni dio Rješenja o uvjetima građenja izdanog 2013. godine. Zanima me koji je postupak i koji su dokumenti potrebni za takvu izmjenu.
Za predmetnu izmjenu potreban je zahtjev investitora uz koji se prilaže izmjena i/ili dopuna idejnog projekta, a o kojem se zahtjevu odlučuje rješenjem.
 
Što je geodetski projekt i u čemu se razlikuje od geodetskog elaborata te kada će stupiti na snagu Pravilnik o geodetskom projektu po kojem će geodeti moći postupati?
Na pitanje nije moguće odgovoriti jer je isto nerazumljivo iz razloga što nije vidljivo o kojem se geodetskom elaboratu radi.

Svrha i sadržaj geodetskog projekta propisana je odredbama članka 70. Zakona o gradnji, a Pravilnik o geodetskom projektu objavljen je u Narodnim novinama, broj 12/14 i stupio je na snagu 1. veljače 2014. godine.
 
Gdje je detaljnije propisano što je sastavni dio geodetskog, arhitektonskog i građevinskog projekta?
Sadržaj geodetskog projekta propisan je odredbama članka 70. Zakona o gradnji i Pravilnikom o geodetskom projektu.

Sadržaj arhitektonskog i građevinskog projekta biti će propisan odgovarajućim pravilnikom koji će se donijeti u zakonom propisanom roku.
 
Treba li za upis građevine za koju imam Uvjerenje o vremenu građenja izdano od Upravnog odjela za prostorno uređenje i gradnju na temelju Zakona o prostornom uređenju i gradnji ishoditi i uporabnu dozvolu?
Ne. Dovoljno je zahtjevu za upis, uz dokumente propisane propisima o državnoj izmjeri i katastru, priložiti predmetno uvjerenje.
 
Za rekonstrukciju i dogradnju građevine površine iznad 400 m² ishodio sam lokacijsku dozvolu prema Zakonu o prostornom uređenju i gradnji. Treba li građevinsku dozvolu ishoditi po „starom“ ili po „novom“ Zakonu?
Građevinsku dozvolu treba ishoditi na temelju Zakona o gradnji, osim ako zahtjev nije podnesen prije 1. siječnja 2014. godine.
 
Zakonom o prostornom uređenju i Zakonom o gradnji koji su stupili na snagu 01.01.2014. nisu definirani pojmovi potkrovlja, podruma i suterena. Hoće li se ovi pojmovi definirati nekim podzakonskim aktom ili će oni biti definirani Prostornim planom za svako pojedino područje?
Dok se ovi pojmovi ne definiraju odgovarajućim pravilnicima, u provedbi prostornih planova važe definicije istih iz prostornih planova.
 
Člankom 4. Zakona o gradnji građevine se s obzirom na zahtjevnost razvrstavaju u 5 skupina. Postoji li dodatno objašnjenje i kriteriji za to? U koju skupinu spada obiteljska kuća od 300 kvadrata bruto površine i koja je procedura ishođenja dozvole za građenje?
Ističemo da se radi o pogrešnoj tvrdnji jer se odredbom članka 4. Zakona o gradnji građevine razvrstavaju s obzirom na  zahtjevnost postupka u vezi s gradnjom prema tom Zakonu.
Građevine iz 1. skupine određene su Uredbom o određivanju građevina i drugih zahvata u prostoru državnog i područnog (regionalnog) značaja („Narodne novine“ broj 37/14.).
Građevine iz 2. skupine su određene posebnim propisima koji uređuju upravno područje zaštite okoliša i prirode.
Građevine iz 3. i 4. skupine su određene posebnim propisima koji uređuju druga posebna upravna područja.
Na pitanje u koju skupinu spada obiteljska kuća od 300 kvadrata bruto površine nije moguće odgovoriti jer odgovor na isto, uz ostalo, može ovisiti o tome gdje se „obiteljska kuća“ namjerava graditi.
 
Novi Zakon o gradnji ne sadrži izričitu odredbu iz čl.179. st.3 prijašnjeg Zakona o prostornom uređenju i gradnji prema kojem projektant ne može biti zaposlenik osobe koja je izvođač na istoj građevini. Znači li to da nema zapreke da projektant bude zaposlenik izvođača na istoj građevini?
Prema Zakonu o gradnji nema zapreke da projektant bude zaposlenik izvođača na istoj građevini.
 
Prijašnji Zakon o prostornom uređenju i gradnji u članku 183. propisivao je da glavni izvođač radova mora izvoditi najmanje polovinu ugovorene vrijednosti radova. Kako Zakon o gradnji ne sadrži navedenu odredbu, znači li to da se glavni izvođač radova može imenovati neovisno o tome koliko je udio njegovih radova u ukupnoj vrijednosti?
Da.
 
U članku 80. st.2. Zakona o gradnji navedeno je da investitor u svrhu izrade glavnog projekta za građenje građevine…prilaže opis i prikaz građevine koja se namjerava graditi. Koja je razina tog opisa i prikaza građevine koja se namjerava graditi?
Predmetni opis i prikaz građevine moraju sadržavati podatke koji su potrebni za davanje traženog odgovora.
 
Molim vas da mi odgovorite što su građevinske poboljšice?
U Zakonu o gradnji i Zakonu o prostornom uređenju ne rabi se termin „građevinske poboljšice“.
 
Kada je investitor dužan platiti komunalni i vodni doprinos? Da li po izvršnosti građevinske dozvole ili kod prijave početka građenja uzimajući u obzir da dozvola traje 3 godine?
Investitor je dužan platiti komunalni odnosno vodni doprinos po izvršnosti rješenja o komunalnom doprinosu odnosno po izvršnosti rješenja o vodnom doprinosu. Tijelo graditeljstva dužno je građevinsku dozvolu bez glavnog projekta dostaviti na znanje, uz ostale, i upravnom tijelu jedinice lokalne samouprave nadležnom za utvrđivanje komunalnog doprinosa s podacima potrebnim za obračun iznosa tog doprinosa i tijelu nadležnom za utvrđivanje vodnog doprinosa s podacima potrebnim za obračun iznosa tog doprinosa.