Općenito
Odredbom članka 81. stavka 1. Zakona o gradnji („Narodne novine“, broj 153/13, 20/17 i 39/19) propisano je da u svrhu izrade glavnog projekta za građenje građevine za koju se prema posebnom zakonu ne izdaje lokacijska dozvola javnopravno tijelo određeno posebnim propisom po službenoj dužnosti utvrđuje posebne uvjete, odnosno uvjete priključenja u slučaju u kojem je to propisano posebnim propisom.
Odredbom članka 82. stavka 2. Zakona o gradnji propisano je da javnopravno tijelo od upravnog tijela, Ministarstva, odnosno druge osobe (u konkretnom slučaju od projektanta) ne može u svrhu utvrđivanja posebnih uvjeta, odnosno uvjeta priključenja tražiti plaćanje predujma troškova, odnosno troškova utvrđivanja posebnih uvjeta, odnosno uvjeta priključenja niti dostavu, odnosno izradu drugih dokumenata ili elaborata, osim opisa i grafičkog prikaza namjeravanog zahvata u prostoru iz stavka 2. toga članka ili elaborata koji je prema posebnom zakonu uvjet za utvrđivanje posebnih uvjeta. Nadalje, stavkom 3. istog članka Zakona o gradnji propisano je da je javnopravno tijelo dužno utvrditi posebne uvjete, odnosno uvjete priključenja ili postupak njihova utvrđivanja rješenjem obustaviti te uvjete, odnosno rješenje dostaviti upravnom tijelu, odnosno Ministarstvu i projektantu u roku od 15 dana od dana primitka traženja, odnosno u roku od 30 dana ako su zatraženi posebni uvjeti, odnosno uvjeti priključenja za građevinu razvrstanu u 1. skupinu građevina. Iz navedenih odredbi proizlazi da je javnopravno tijelo po službenoj dužnosti dužno utvrditi posebne uvjete i uvjete priključenja koje zatraži projektant u svrhu projektiranja, tj. kako bi se na temelju istih u konačnici mogla izraditi valjana projektna dokumentacija te ishoditi potvrda glavnog projekta. Shodno tome, utvrđivanje posebnih uvjeta treba u tom smislu biti kompletno.
Budući da u konkretnom slučaju proizlazi da je „ucrtavanje trase plinovoda“ neophodno za projektiranje (osiguranje sigurnosnih razmaka u odnosu na instalacije plinovoda) mišljenja smo da sukladno iznesenom nema mjesta naplati „usluge ucrtavanja trase plinovoda“, jer isto čini sastavni dio posebnih uvjeta.
Mora li pravna osoba registrirana za djelatnost projektiranja i/ili stručnog nadzora imati zaposlenog ovlaštenog arhitekta ili ovlaštenog inženjera?
Člankom 22. Zakona o poslovima i djelatnostima prostornog uređenja i gradnje („Narodne Novine“, br. 78/15) propisano je da pravna osoba registrirana za poslove projektiranja i/ili stručnog nadzora građenja mora u obavljanju tih poslova imati zaposlenog ovlaštenog arhitekta ili ovlaštenog inženjera. Ovdje se pod pojmom „zaposlen“ podrazumijeva da je osoba zaposlena u skladu s propisima o radu.
Da li je za gradnju kućice na drvetu, u vlastitom dvorištu pored glavne zgrade (legalna), potrebna dozvola i koja je procedura za dobivanje iste ukoliko je potrebna. Da li je gradnja kućice na drvetu moguća izvan građevinskog područja.
Odgovori na navedena pitanja ovise o mogućnosti i uvjetima građenja propisanim prostornim planovima koje donose jedinice lokalne samouprave, a provode uredi županija, velikih gradova i određenih drugih gradova nadležni za poslove graditeljstva i prostornog uređenja. Stoga je informaciju potrebno potražiti u navedenim uredima na čijem se području namjerava provesti zahvat u prostoru.
Uputio sam žalbu Ministarstvu na građevinsku dozvolu koju je izdalo prvostupanjsko tijelo odnosno Grad. Kakva je procedura?
Postupak je propisan Zakonom o općem upravnom postupku (članci 110. i 113). Žalbu je moguće uputiti prvostupanjskom ili drugostupanjskom tijelu. Manje je koraka u proceduri ako se žalba predaje prvostupanjskom tijelu. U konkretnom slučaju žalba je upućena drugostupanjskom tijelu tj. Ministarstvu. Kada je žalba predana drugostupanjskom tijelu u zakonskom roku, ono ju bez odgode prosljeđuje prvostupanjskom tijelu koje treba utvrditi je li žalba dopuštena, pravodobna i izjavljena od ovlaštene osobe. Ako žalba nije dopuštena ili pravodobna ili izjavljena od ovlaštene osobe, odbacit će ju rješenjem. Na navedeno rješenje stranka ima ponovno mogućnost izjavljivanja žalbe.
Kada prvostupanjsko tijelo utvrdi da je žalba dopuštena, pravodobna i izjavljena od ovlaštene osobe, navodi žalbe razmotrit će se te ispitati zakonitost, odnosno ocijeniti svrhovitost rješenja koje se žalbom osporava. Kad prvostupanjsko tijelo ocijeni da je žalba osnovana u cijelosti ili djelomično, zamijenit će pobijano rješenje novim ako se ne dira u prava trećih osoba. Ako prvostupanjsko tijelo ne odbaci žalbu ili ne zamijeni pobijano rješenje novim, bez odgode će dostaviti žalbu sa spisom predmeta drugostupanjskom tijelu. Zakonski rok za rješavanje žalbe iznosi 60 dana.
Želim nostrificirali projekt stranog projektanta za rekonstrukciju građevine. Tko može nostrificirati projekt i koliko to košta?
Utvrđivanje usklađenosti (nostrifikacija) projekata propisano je člancima 96. i 97. Zakona o gradnji (Narodne novine broj 153/13). Glavni projekt i izvedbeni projekt, odnosno njihovi dijelovi moraju biti prevedeni na hrvatski jezik prije nostrifikacije. Uz prijevod na hrvatski jezik projekt može zadržati izvorni tekst na stranom jeziku. Dijelovi projekta koji uglavnom sadrže brojčane podatke (informatički ispisi statičkog proračuna i sl.) ne moraju biti prevedeni na hrvatski jezik.
Nostrifikaciju projekta u okviru zadaća svoje struke provodi osoba koja prema posebnom zakonu ima pravo uporabe strukovnog naziva ovlašteni arhitekt ili ovlašteni inženjer, odnosno pravna osoba koja ima zaposlenu osobu koja ima pravo uporabe tog strukovnog naziva.
Popis ovlaštenih osoba objavljen je na stranicama komora s obzirom da projekt nostrificira ovlašteni projektant ovisno o struci:
Hrvatska komore arhitekata:
http://www.arhitekti-hka.hr/hr/imenik/?poc=A
Hrvatska komora inženjera strojarstva:
http://www.hkis.hr
Hrvatska komora inženjera građevinarstva:
http://www.hkig.hr
Hrvatska komora inženjera elektrotehnike:
http://www.hkie.hr
Cjenik usluge ne postoji ali sve struke donijele su pravilnik o standardu usluga. Više informacija
U kojem roku mi mora biti izdana građevinska odnosno uporabna dozvola i što mogu učiniti ako ne bude izdana u tom roku?
Rokovi rješavanja upravnih predmeta propisani su Zakonom o općem upravnom postupku (Narodne novine 47/09). Članak 101 citiranog Zakona propisuje da je službena osoba dužna u slučajevima neposrednog rješavanja na zahtjev stranke rješenje donijeti i dostaviti ga stranci bez odgode, a najkasnije u roku od 30 dana od dana podnošenja urednog zahtjeva. Službena je osoba dužna u slučajevima vođenja ispitnog postupka na zahtjev stranke rješenje donijeti i dostaviti ga stranci najkasnije u roku od 60 dana od dana podnošenja urednog zahtjeva. Ako službena osoba u propisanom roku ne donese rješenje i dostavi ga stranci, stranka ima pravo izjaviti žalbu, odnosno pokrenuti upravni spor.
Podnosi li investitor zahtjev za izdavanje građevinske dozvole za rekonstrukciju državne ceste Ministarstvu ili nadležnom upravnom tijelu županije, odnosno ako je upravno tijelo izdalo lokacijsku dozvolu u prijenosu nadležnosti. Je li potreban prijenos nadležnosti i za izdavanje građevinske dozvole?
Zahtjev za izdavanje građevinske dozvole za rekonstrukciju državne ceste podnosi se Ministarstvu koje može (ali i ne mora) sukladno članku 100. stavku 2. Zakona o gradnji prenesti nadležnost izdavanja građevinske dozvole županijskom upravnom tijelu.
Krenuo sam u adaptaciju stana temeljem glavnog projekta. Trebam li prijaviti gradilište i ako da na koji način s obzirom da na zahtjevu moram navesti klasu građevinske dozvole, koju nisam trebao ishoditi jer se radi o adaptaciji koja se izvodi temeljem glavnog projekta?
Za sve građevine i radove iz članka 4. i 5. Pravilnika o jednostavnim i drugim građevinama i radovima („Narodne novine“ broj 79/14.) potrebno je prijaviti početak gradnje. U ovom slučaju se u prijavu, umjesto klase građevinske dozvole, upisuje oznaka glavnog projekta.
Glavni projekti za građenje građevina za koje se prema Zakonu o gradnji izdaje uporabna dozvola (građevine namijenjene obavljanju djelatnosti ili građevine koje se prema posebnim propisima evidentiraju u katastru) iz članaka 4. i 5. Pravilnika (osim projekta iz članka 5. podstavka 5. ovoga Pravilnika) moraju sadržavati potvrde javnopravnih tijela propisane posebnim propisima te je potrebno provoditi stručni nadzor građenja i izvođenja radova.
Za jednostavne građevine navedene u člancima 2. i 3. Pravilnika, koje se mogu graditi bez građevinske dozvole i glavnog projekta, nije potrebno izraditi glavni projekt niti prijaviti početak građenja.
Treba li za izgradnju vanjskog bazena projektna dokumentacija i kakve suglasnosti od susjeda i treba li on biti udaljen 3 metra od granice sa susjedima?
Sukladno članku 4 Pravilnika o jednostavnim i drugim građevinama i radovima („Narodne novine“ broj 79/14.), bez građevinske dozvole, a u skladu s glavnim projektom može se graditi: bazen tlocrtne površine do 100 m² ukopan u tlo. Glavni projekt izrađuje ovlašteni projektant. Projekt treba biti izrađen u skladu s propisima i pravilima struke isključivo za građevine koje su u skladu s prostornim planom. Prostorni plan donosi lokalna samouprave i sve informacije u vezi s njim mogu se zatražiti od nadležnih tijela lokalne samouprave.
Da li je sastavni dio glavnog projekta za građenje građevine koja se prema Pravilniku o jednostavnim i drugim građevinama i radovima gradi na temelju glavnog projekta i geodetski projekt?
Geodetski projekt nije sastavni dio glavnog projekta za građenje građevine koja se prema Pravilniku gradi na temelju glavnog projekta. To stoga jer je odredbom članka 70. stavka 1. ZOG-a propisano da je geodetski projekt sastavni dio glavnog projekta za građevinsku dozvolu za građenje građevine za koju se prema posebnom zakonu ne izdaje lokacijska dozvola. Dakle, nije sastavni dio glavnog projekta koji nije za građevinsku dozvolu. Osim toga prema odredbama članka 10. Pravilnika o geodetskom projektu geodetski projekt se izrađuje kao sastavni dio glavnog projekta za građevinsku dozvolu ili kao sastavni dio idejnog projekta za lokacijsku dozvolu.
Predali smo zahtjev za građevinsku dozvolu za gradnju obiteljske kuće. Je li prema Zakonu o gradnji potrebna suglasnost na glavni projekt HAKOM-a?
Zakon o gradnji (NN 153/13) ne definira tijela od kojih je potrebno pribaviti posebne uvjete prilikom izdavanja građevinske dozvole. Te su obveze definirane posebnim propisima. Tijelo koje vodi postupak izdavanja građevinske dozvole dužno je podnositelja zahtjeva za izdavanje građevinske dozvole od kojeg traži posebne uvjete informirati koji propis nalaže pribavljanje tih uvjeta.
Postoje li revidenti strojarskih projekata (glavnih i izvedbenih) i projekata izvedenog stanja?
Odredbama članka 94. Zakona o gradnji (NN 153/13), propisano je da se kontrola glavnog projekta, tipskog projekta i projekta uklanjanja građevine, ovisno o značajkama građevine, odnosno predgotovljenog dijela građevine, mora provesti s obzirom na mehaničku otpornost i stabilnost.
Molim pojašnjenje članka 18., stavka 4, novog Pravilnika o obveznom sadržaju i opremanju projekata građevina. Spominju se sljedeći pojmovi: 1. ploština bruto podne površine zgrade 2. ploština korisne površine zgrade Ak 3. ploština neto podne površine zgrade 4. ploština ukupne korisne površine zgrade. Što podrazumijevaju ti pojmovi?
Ti su pojmovi definirani Tehničkim propisom o racionalnoj uporabi energije i toplinskoj zaštiti u zgradama („Narodne novine“ broj 97/14.) u članku 4. stavak 1. točka 24. – 27. koji glasi:
Značenje pojedinih pojmova u ovom Propisu
Članak 4.
(1) Pojedini pojmovi uporabljeni u ovom Propisu imaju u smislu ovoga propisa sljedeće značenje:
24. Ploština bruto podne površine zgrade jest zbroj bruto ploština poda svih etaža zgrade i računa se prema točki 5.1.3. HRN ISO 9836:2011-ploština poda etaža koje su zatvorene i natkrivene sa svih strana;
25. Ploština korisne površine zgrade, AK (m2), jest ukupna ploština neto podne površine grijanog dijela zgrade. Kod stambenih zgrada se može odrediti prema približnom izrazu AK = 0,32•Ve;
26. Ploština neto podne površine zgrade jest ukupna ploština poda svih etaža zgrade između elemenata koji ga omeđuju i računa se prema točki 5.1.5. HRN ISO 9836:2011;
27. Ploština ukupne korisne površine zgrade jest ukupna neto podna ploština zgrade koja odgovara namjeni uporabe zgrade i računa se prema točki 5.1.7. HRN ISO 9836:2011. Ploština ukupne korisne površine zgrade prema HRN ISO 9836 2011 ne reducira sa nekakvim koeficijentima budući da ti koeficijenti u normama (9836-2011) ne postoje.
Neto podna ploština zgrade iz ove točke istoznačna je neto podnoj površini zgrade definiranoj zakonom kojim se uređuje gradnja.
Primjenjuje li se prema novom Zakonu o gradnji (NN 153/2013) Pravilnik o revidentima iz zaštite od požara NN 141/2011? Čuo sam na savjetovanjima da revizija požara na projekte visokogradnje više nema.
Pitanje je iz nadležnosti Ministarstva unutarnjih poslova. Prema našim saznanjima o postupanju MUP-a, ne primjenjuje se.
Može li se dobiti građevinska dozvola za plutajuću kuću?
Može ako nastane građenjem u smislu Zakona o gradnji i ako je to u skladu s prostornim planom. U načelu plutajući objekti pa tako i "plutajuće kuće" ne nastaju građenjem u smislu spomenutog Zakona, a prostornim planovima se u načelu vodene površine ne planiraju za građenje "kuća".
U kojem roku, računajući od dana podnošenja podneska, nadležni odjel za gradnju i prostorno uređenje izdaje Uporabnu dozvolu za građevine izgrađene do 15. veljače 1968 godine?
U roku od šezdeset dana od dana uredno podnesenog zahtjeva.
Legalna garaža u zaštićenoj povijesnoj cjelini treba se rekonstruirati. Površina i regulacijski pravac ostaju isti. Umjesto jednog garaža će imati dva garažna mjesta. Spada li ona u 3 kategoriju? Koje projekte treba izraditi ? Treba li za ovakvu građevinu ishoditi uporabnu dozvolu?
Na pitanje nije moguće odgovoriti jer nema dovoljno podataka. Odgovor je potrebno zatražiti od županijskog, odnosno gradskog ureda nadležnog za poslove prostornog uređenja i gradnje, a u pogledu sadržaja projekta od ovlaštenog arhitekta.
Građevina je izgrađena protivno dozvoli. Je li moguće tražiti izmjenu dozvole ako je odstupanje u skladu s prostornim planom?
Moguće je ako nije izdana uporabna dozvola. Činjenica je li odstupanje od dozvole u skladu s prostornim planom ili nije, nije od utjecaja na mogućnost izdavanja izmjene dozvole. Izmjena dozvole mora biti u skladu s prostornim planom.
Što treba sadržavati elaborat alternativnih sustava opskrbe energijom? Je li investitor u obvezi izgraditi alternativni sustav? U kojem smislu utječe kod tehničkog pregleda i dobivanja uporabne dozvole, ako investitor ne želi izgraditi npr. sunčanu elektranu (ako je predviđena kao alternativni sustav kod dobivanja građevne dozvole) ili bilo koji drugu predviđenu čl.21 Zakona o gradnji?
Podrobniji sadržaj elaborata alternativnih sustava opskrbe energijom biti će propisan pravilnikom na vrijeme. Investitor nije u obvezi izgraditi alternativni sustav predložen elaboratom i taj elaborat nema utjecaja na tehnički pregled i dobivanje uporabne dozvole ako nije projektiran glavnim projektom.
Linijska građevina (cjevovod) izgrađena je sukladno potvrdi glavnog projekta izdanoj na temelju ranije važećeg zakona. Treba li za takvu građevinu, uz zahtjev za izdavanje uporabne dozvole priložiti i izjavu ovlaštenog inženjera geodezije da je građevina smještena na građevnoj čestici u skladu s elaboratom o iskolčenju, ili se uz zahtjev prilaže dokumentacija kao i kod ranije važećeg zakona?
Prilaže se dokumentacija propisana zakonom po kojemu se izdaje uporabna dozvola. Ako je zahtjev za izdavanje uporabne dozvole podnesen 1. siječnja 2014. godine ili kasnije uz zahtjev se prilaže dokumentacija propisana Zakonom o gradnji.
U koju skupinu razvrstati stambenu građevinu sa jednom stambenom jedinicom, na formiranoj parceli koja ima riješen pristup na javno prometnu površinu, priključak na elektro mrežu i javni vodovod, dok bi se odvodnja sanitarnih voda iz domaćinstva zbrinjavala u nepropusnoj sabirnoj jami (pražnjenje bi se riješilo ugovorom o pražnjenju iste s komunalnim poduzećem ), a oborinske vode s krovnih ploha bi se preko upojnog bunara odvodile u tlo ? Sudjeluju li Hrvatske vode u postupku izdavanje Potvrde na glavni projekt što bi automatski ovaj objekt iz 4. skupine svrstalo u 3.?
Ovisno o tome da li se u predmetnom slučaju prema posebnom zakonu koji uređuje zaštitu voda utvrđuju posebni uvjeti, a što je potrebno pitati tijelo graditeljstva na čijem se području namjerava graditi zgrada.
Sklopljen je ugovor o zakupu dva poslovna prostora. Na toj lokaciji, u nastavku zgrade, nalaze se još tri ulaza (kućnog broja 5, 7 i 9), a cijeli objekt upisan je na istom z.k.č.br. Namjera je ta dva prostora objediniti u jednu poslovnu cjelinu. Treba li nam za ovaj zahvat suglasnost svih vlasnika? Trebaju li suglasnosti biti ovjerene kod javnog bilježnika?
Treba suglasnost svih suvlasnika čiji su potpisi ovjereni po javnom bilježniku, ako na predmetnim poslovnim prostorima nije osnovano vlasništvo posebnog dijela (etažno vlasništvo). Ako je osnovao etažno vlasništvo potrebna je suglasnost svih etažnih vlasnika tih posebnih dijelova (poslovnih prostora).
Zanima me do koje površine se može postaviti vrtna kučica na zemljište, a da za nju ne treba nikakva dozvola.
Vrtne se kućice ne mogu graditi bez građevinske dozvole. Međutim, u tijeku je izrada novog pravilnika u kojoj se razmatra i mogućnost građenja iste bez građevinske dozvole.
Sukladno zakonu, investitor je zatražio izmjene i dopune lokacijske dozvole. Da li se radovi prekidaju dok traje postupak ishođenja izmjena i dopuna lokacijske dozvole i potvrde glavnog projekta
Graditi se mora u skladu s potvrdom glavnog projekta. Činjenice spomenute u pitanju nisu od utjecaja na ovu obvezu.
Prema članu 176. Zakona o građenju za građenje građevine za koju je izdana lokacijska dozvola prema "starom" Zakonu, izdaje se građevinska dozvola na temelju "novog" Zakona, ako to zatraži investitor. Znači li da se, ako to zatraži investitor može izdati potvrda glavnog projekta obzirom na čl. 173. prema kojem postupci započeti po "starom" zakonu, a koji se odnose na gradnju (što je i projektiranje), dovršit će se po tom Zakonu?
Potvrda glavnog projekta se može izdati samo ako je zahtjev za njezino izdavanje podnesen do stupanja na snagu Zakona o gradnji. Pod započetim postupcima u smislu predmetne odredbe podrazumijevaju se postupci u kojima nadležno tijelo izdaje određeni akt.
Novim Zakonom o gradnji nije riješeno pitanje zatvaranja balkona, terasa i logga. Je li za zatvaranje loggie, terase ili balkona, bez promjene namjene prostorije, potrebno raditi geodetski, arhitektonski i građevinski projekt i ishoditi Građevinsku dozvolu?
Predmetno pitanje riješeno je člankom 3. stavkom 1. podstavkom 4. Pravilnika o jednostavnim građevinama i radovima ("Narodne novine", br. 21/09, 57/10, 126/10, 48/11, 81/12 i 69/13). Sastavni dio glavnog projekta u tom slučaju nije geodetski projekt.
Novim Zakonom o gradnji nastala je izuzetno nepovoljna situacija za veliki broj ljudi koji žele unutar postojećih ucrtanih gabarita sanirati ili dograditi kuću (npr. zatvaranje vanjskog stepeništa). Je li za tako jednostavan zahvat potrebno raditi geodetski projekt koji se prosječno naplaćuje 10.000 kn?
Nije.
Prema Zakonu o prostornom uređenju i gradnji neovisni stručnjaci imali su, sukladno članku 267., pravo na naknadu troškova prema posebnom zakonu koji se odnosi na vještake. Novim Zakonom o gradnji predviđena je nadoknada troškova u slučaju kad se tehnički pregled obavlja izvan mjesta u kojem se nalazi sjedište tijela, međutim oni imaju realne troškove i ako se tehnički pregled obavlja u mjestu sjedišta. Čime u tom slučaju temeljiti naknadu troškova stručnih osoba? Određuje li se ovim Zakonom da bi te troškove trebalo snositi tijelo koje vrši tehnički pregled?
Neovisni stručnjak koji po potrebi sudjeluje na tehničkom pregledu ima u postupku izdavanja uporabne dozvole ulogu vještaka pa sukladno Zakonu o općem upravnom postupku ima pravo na naknadu i troškove kao i vještak.
Dobio sam rješenje o izvedenom stanju za kuću koja nije do kraja izgrađena. Izgrađeno je samo prizemlje i prvi kat, a planiramo izgraditi još jedan kat. Koja dokumentacija mi je potrebna za dovršetak gradnje prema novom Zakonu o gradnji?
Građevinska dozvola.
Sukladno članku 69. Zakona o gradnji troškovnik više nije obvezan dio glavnog projekta. Temeljem čega se sada izračunava visina upravne pristojbe, tarifni broj 63, prema Zakonu o upravnim pristojbama?
Upravna pristojba za građevinsku i uporabnu dozvolu koja se izdaje na temelju Zakona o gradnji ne izračunava se prema tarifnom broju 63. Tarife Zakona o upravnim pristojbama ("Narodne novine", br. 8/96, 77/96, 95/97, 131/97, 68/98, 66/99, 145/99, 30/00, 116/00, 163/03, 17/04, 110/04, 141/04, 150/05, 153/05, 129/06, 117/07, 25/08, 60/08, 20/10, 69/10, 126/11, 112/12, 19/13, 80/13), nego prema tarifnom broju 1. i 2. te Tarife i prema Uredbi o izmjenama tarife upravnih pristojbi Zakona o upravnim pristojbama ("Narodne novine", br. 40/14.).
Kupio sam vikendicu koja nije imala uporabnu dozvolu. Sad se ustanovilo da je građena protivno građevinskoj dozvoli i da je nelegalna. Što moram učiniti kako bi ju legalizirao?
Kontaktirati upravni odjel županije, odnosno grada nadležan za upravne poslove prostornog uređenja i gradnje na čijem se području nalazi vikendica.
Gdje možemo provjeriti u koju skupinu bi spadala građevina koju planiramo graditi? Temeljem čega javnopravno tijelo određuje posebne uvjete?
U upravnom odjelu županije, odnosno grada nadležnom za upravne poslove prostornog uređenja i gradnje na čijem se području namjerava graditi. Javnopravna tijela utvrđuju posebne uvjete na temelju posebnih propisa u slučajevima u kojima je to propisano tim propisima, a na način (u postupku) propisanom Zakonom o prostornom uređenju, odnosno Zakonom o gradnji.
Prije stupanja na snagu novog Zakona o gradnji predali smo zahtjev za izdavanje rješenja o uvjetima građenja. Referent sada traži da dopunimo zahtjev sa projektom uklanjanja postojeće zgrade. Moramo li raditi takav projekt s obzirom da bi se postupci započeti po jednom propisu po njemu trebali i dovršiti, a prema Zakonu o prostornom uređenju i gradnji takav projekt nije bio potreban?
Projekt uklanjanja postojeće zgrade nije uvjet za izdavanje rješenja o uvjetima građenja.
Člankom 80., stavkom 2. propisano je da se uz zahtjev za izdavanje obavijesti o uvjetima za izradu glavnog projekta prilaže između ostaloga i prikaz građevine koja se namjerava graditi. Možete li objasniti sto taj prikaz treba sadržavati jer odgovor na web-u: „Predmetni opis i prikaz građevine moraju sadržavati podatke koji su potrebni za davanje traženog odgovora.“ nije ništa razjasnio.
Predmetni opis i prikaz građevine moraju sadržavati podatke koji su potrebni za davanje traženog odgovora, a koji podaci su različita prostorna, tehnička i druga svojstva građevine o kojima prema posebnim propisima ovisi obveza utvrđivanja posebnih uvjeta. Dakle, pitanje je preopćenito da bi se mogao dati precizniji odgovor. Precizan odgovor moguće je dobiti od ovlaštenog arhitekta, odnosno inženjera ili u upravnom odjelu županije, odnosno grada nadležnom za upravne poslove prostornog uređenja i gradnje na čijem se području namjerava graditi.
Prema članku 110. stavku 4 Zakona o gradnji jedan od uvjeta za izdavanje građevinske dozvole je priključenje građevine na prometnu površinu ili postojanje građevinske dozvole za istu. Što se sve smatra prometnom površinom? Može li to biti put koji postoji na terenu, ali nije izgrađen u punom profilu predviđenom prostornim planom?
Prometna površina je definirana odredbom članka 3. stavka 1. podstavka 28. Zakona o prostornom uređenju kao površina javne namjene, površina u vlasništvu vlasnika građevne čestice ili površina na kojoj je osnovano pravo služnosti prolaza u svrhu pristupa do građevne čestice. Prema odredbi podstavka 27. istog stavka površina javne namjene je svaka površina čije je korištenje namijenjeno svima i pod jednakim uvjetima (javne ceste, nerazvrstane ceste, ulice, biciklističke staze, pješačke staze i prolazi, trgovi, tržnice, igrališta, parkirališta, groblja, parkovne i zelene površine u naselju, rekreacijske površine i sl.). Da bi se građevinska dozvola za građenje zgrade za koju se ne izdaje lokacijska dozvola mogla izdati, uz ostalo, mora postojati mogućnost priključenja građevne čestice, odnosno zgrade na prometnu površinu ili mora biti izdana građevinska dozvola za građenje takve prometne površine. Mjesto priključenja na prometnu površinu mora biti u skladu s prostornim planom, a profil i druge tehničke značajke prometne površine nisu od utjecaja na mogućnost izdavanja dozvole.
Da li je za nadozid kata na kući potrebno izrađivati geodetski projekt iako se tlocrtna površina kuće ne mijenja?
Za izdavanje građevinske dozvole za nadogradnju postojeće zgrade unutar postojećih tlocrtnih gabarita te zgrade nije potreban geodetski projekt.
Planiram adaptaciju stana sa zahvatom na nosivoj konstrukciji na zgradi koja ima više od 400m² i građena je prije 1968. Koja dokumentacija mi je potrebna (građevinska dozvola ili potvrda glavnog projekta)?
Građevinska dozvola.
Namjeravam gradnju vikendice na zemljištu koje nema riješene imovinsko pravne odnose. Moraju li prema novom Zakonu o gradnji prije izdavanja građevinske dozvole biti riješena imovinsko pravna pitanja za građevinsko zemljište?
Ne moraju.
U prvom mjesecu sam dobio rješenje o uvjetima gradnje za obiteljsku kuću. S obzirom na članak 177. Zakona o gradnji zanima me da li u mom slučaju čitav postupak od prijave početka radova do uporabne dozvole treba biti obavljen po Zakonu o prostornom uređenju i gradnji?
Da, s time što, ako to želite, možete zatražiti izdavanje uporabne dozvole, umjesto potvrde da ste tijelu koje je donijelo rješenje o uvjetima građenja dostavili završno izvješće nadzornog inženjera.
Zgrada je završena 2005. i upisana u katastar i zemljišne knjige. Prije godinu dana postavljena je stiropor fasada zbog čega kuća sada premašuje Zakonom dopuštena odstupanja. Što učiniti?
Iz upita nije razvidno o kakvim se odstupanjima radi u tehničkom i pravnom smislu pa nije moguće dati odgovor. U svrhu dobivanja odgovora upućujemo vas na upravni odjel županije, odnosno grada nadležan za upravne poslove prostornog uređenja i gradnje na čijem se području nalazi zgrada.
S obzirom da je stupio na snagu novi Zakon o gradnji i novi Zakon o prostornom uređenju Upravni odjel za provedbu dokumenata prostornog uređenja i gradnje ne želi više obrađivati i izdavati dozvole za neizgrađena građevinska područja. Isti je Ured izdavao zadnjih par godina kao i tijekom 1.mjeseca 2014.godine. Je li prema novom Zakonu o prostornom uređenju dopušteno izdavati dozvole za gradnju na neizgrađenom građevinskom području?
Upravni odjel dužan je rješavati sve zahtjeve, bez obzira na datum njihova zaprimanja i bez obzira na područje na kojemu se nalazi zemljište. Isto, kao i do sada, lokacijska i građevinska dozvola ne mogu se izdati za građenje na područjima za koje je Zakonom o prostornom uređenju propisano obvezno donošenje urbanističkog plana uređenja dok se taj plan ne donese. Ta područja su, kao i do sada, neuređeni dijelove građevinskog područja i izgrađeni dijelovi tih područja planirani za urbanu preobrazbu ili urbanu sanaciju, s time što donošenje urbanističkog plana uređenja nije obvezno za navedena područja za koja su prostornim planom uređenja, odnosno generalnim urbanističkim planom propisani uvjeti provedbe zahvata u prostoru s detaljnošću propisanom za urbanistički plan uređenja.
Prema odredbama članka 201. Zakona o prostornom uređenju jedinice lokalne samouprave dužne su dopuniti prostorne planove uređenja velikih gradova, gradova ili općina, odnosno Prostorni plan Grada Zagreba na način da u njima odrede neuređene dijelove građevinskih područja i izgrađene dijelove tih područja planirane za urbanu preobrazbu u skladu s tim Zakonom. Do ispunjenja ove obveze neuređenim dijelom građevinskog područja smatraju se neizgrađeni dijelovi građevinskog područja određeni prostornim planovima uređenja velikih gradova, gradova ili općina, odnosno Prostornim planom Grada Zagreba, koji su na snazi na dan stupanja na snagu ovoga Zakona, a izgrađenim dijelovima građevinskih područja planiranim za urbanu preobrazbu u smislu predmetnog Zakona smatraju se dijelovi građevinskog područja određeni za urbanu obnovu prostornim planovima koji su na snazi na dan stupanja na snagu predmetnog Zakona.
Što je sve potrebno po novom zakonu za zatvaranje lođe?
Građevinska dozvola. Prema ZPUG-u ("starom zakonu") je trebala lokacijska dozvola i potvrda glavnog projekta.
Zbog čega je za izdavanje građevinske dozvole za zatvaranje lođe potrebna suglasnost svih stanara i četiri okolne parcele?
Za izdavanje predmetne građevinske dozvole nije potrebna suglasnost stanara niti zgrade u kojoj se lođa zatvara niti stanara u zgradama na okolnim parcelama. Za izdavanje ove dozvole, sukladno Zakonu o gradnji i Zakonu o vlasništvu i drugim stvarnim pravima, potrebna je suglasnost svih suvlasnika zgrade jer se radi o radovima na zajedničkom dijelu zgrade. Vlasnicima, pak, nekretnina koje neposredno graniče sa nekretninom za koju se izdaje građevinska dozvola prema Zakonu o gradnji mora se pružiti mogućnost uvida u spis predmeta izdavanja te dozvole i očitovanja o istome.
Imate li u planu mijenjati Zakon o općem upravnom postupku s obzirom da očevid i uvid u spis jako kompliciraju postupak izdavanja dozvola?
To je pitanje za Ministarstvo uprave. Naime, praćenje primjene tog Zakona te izrada nacrta izmjene i dopuna istog nije u djelokrugu Ministarstva graditeljstva i prostornoga uređenja nego Ministarstva uprave.
Tko podmiruje troškove tehničkog pregleda?
Ako se tehnički pregled obavlja izvan mjesta u kojem se nalazi sjedište ili ispostava tijela graditeljstva, javnopravnog tijela, odnosno adresa druge osobe koja sudjeluje na tehničkom pregledu, investitor je dužan nadoknaditi tijelu graditeljstva, javnopravnom tijelu, odnosno toj osobi putne troškove i dnevnice predstavnika koji su bili na tehničkom pregledu u visini određenoj posebnim propisima.
Člankom 80. st.4. Ministarstvo je dužno objaviti popis javnopravnih tijela. Ako je to objavljeno gdje i kada?
Popis javnopravnih tijela koja utvrđuju posebne uvjete u skladu s kojima mora biti izrađen glavni projekt dostupan je ovdje.
Imam pravomoćno Rješenje o uvjetima građenja iz studenog 2013. godine, prijavio sam početak građenja i započeo gradnju. Da li za uporabu iste trebam izvješće nadzornog inženjera (kako je naznačeno u samom Rješenju) ili uporabnu dozvolu. Također, u kojem smislu se odnosi novi Zakon prema roku dovršetka gradnje i pribavljanja energetskog certifikata?
Prema odredbi članka 136. stavka 1. Zakona o gradnji izgrađena građevina, odnosno rekonstruirana građevina može se početi koristiti, odnosno staviti u pogon te se može donijeti rješenje za obavljanje djelatnosti u toj građevini prema posebnom zakonu, nakon što se za tu građevinu izda uporabna dozvola. Slijedom navedenog, a imajući u vidu da prijelaznim odredbama Zakona o gradnji za građevine izgrađene na temelju rješenja o uvjetima građenja nije propisano drukčije, mišljenja smo da je za uporabu takve građevine potrebno ishoditi uporabnu dozvolu kao i za svaku građevinu izgrađenu na temelju građevinske dozvole.
Međutim, osim navedenog valja voditi računa o tome da je u izrekama rješenja o uvjetima građenja određeno da se zgrada može početi koristiti, odnosno staviti u pogon nakon što investitor nadležnom upravnom tijelu dostavi za tu zgradu završno izvješće nadzornog inženjera o izvedbi građevine, a o čemu to tijelo u svrhu dokazivanja te činjenice izdaje potvrdu. Imajući u vidu navedeno, tj. činjenicu da se u navedenom slučaju radi o pravomoćnom rješenju kojim je investitor stekao navedeno pravo, odredbu članka 177. stavak 1. Zakona o gradnji prema kojoj se građenje započeto na temelju rješenja o uvjetima građenja završava po odredbama zakona na temelju kojega je to rješenje izdano i drugih propisa koji su važili u to vrijeme, te odredbe članka 175. stavka 6. u vezi sa stavkom 1. i 2. istog članka prema kojima se potvrda o dostavljenom završnom izvješću nadzornog inženjera smatra uporabnom dozvolom mišljenja smo da se u predmetnom slučaju, ako to investitor zatraži, izdaje potvrda o dostavi završnog izvješća, a ne uporabna dozvola.
Propisani rok dovršenja gradnje prema Zakonu o gradnji odnosi se na one zgrade koje su izgrađene na temelju građevinske dozvole izdane na temelju navedenoga Zakona.
Energetski certifikat se mora dobiti prije izdavanja uporabne dozvole odnosno potvrde o dostavi završnog izvješća.
Imam li pravo tražiti produljenje Rješenja o uvjetima građenja od 26.01.2012. godine za još dvije godine u skladu s odredbama Zakona o prostornom uređenju i gradnji ili mi na temelju odredbi novog Zakona o gradnji ono vrijedi 3 godine što bi u mom slučaju značilo još godinu dana. Ukoliko ništa od toga nije moguće, a budući da sam platila izradu projekta te komunalni i vodni doprinos u iznosu od 60.000 kuna, molim da me uputite što mi je činiti da mi to ne propadne.
U slučaju kada zahtjev za produženje važenja rješenja o uvjetima građenja nije podnesen do stupanja na snagu Zakona o gradnji, produženje važenja tog rješenja nije moguće. Naime, odredbom članka 178. Zakona o gradnji propisano je da se odredbe toga Zakona kojima se uređuje izmjena, dopuna i ukidanje građevinske dozvole na odgovarajući način primjenjuju na izmjenu, dopunu i ukidanje i/ili poništavanje građevinske dozvole, potvrde glavnog projekta, rješenja o uvjetima građenja i rješenja za građenje izdanih, odnosno donesenih na temelju zakona koji je važio prije stupanja na snagu toga Zakona, dok je odredbom članka 123. stavka 1. navedenoga Zakona propisano da građevinska dozvola prestaje važiti ako investitor ne pristupi građenju u roku od tri godine od dana pravomoćnosti dozvole, a ostalim odredbama istog Zakona nije propisana mogućnost produženja važenja građevinske dozvole niti spomenutih akata izdanih na temelju Zakona o prostornom uređenju i gradnji.
Dakle, u konkretnom slučaju rješenje o uvjetima građenja važi dvije godine od dana pravomoćnosti i nije više moguće produžiti njegovo važenje.
Skrećemo pozornost da navedeni rok od dvije godine prestaje teći onog trenutka kada se započne s građenjem.
Obavlja li se stručni nadzor građenja zgrade za koju je izdano Rješenje o uvjetima građenja, a koja se počinje izvoditi, prema novom Zakonu o gradnji ili prema dosadašnjem Zakonu o prostornom uređenju i gradnji?
Odredbom članka 177. stavka 1. Zakona o gradnji propisano je da građenje započeto na temelju građevinske dozvole ili drugog akta izdanog na temelju ranije važećeg zakona dovršit će se po odredbama zakona na temelju kojega je izdana dozvola, odnosno drugi akt i drugih propisa koji su važili u to vrijeme.
Dakle, stručni nadzor građenja zgrade za koju je izdano rješenje o uvjetima građenja obavlja se prema Zakonu o prostornom uređenju i gradnji.
Investitor želi izmjenu i dopunu idejnog projekta koje je sastavni dio Rješenja o uvjetima građenja izdanog 2013. godine. Zanima me koji je postupak i koji su dokumenti potrebni za takvu izmjenu.
Za predmetnu izmjenu potreban je zahtjev investitora uz koji se prilaže izmjena i/ili dopuna idejnog projekta, a o kojem se zahtjevu odlučuje rješenjem.
Što je geodetski projekt i u čemu se razlikuje od geodetskog elaborata te kada će stupiti na snagu Pravilnik o geodetskom projektu po kojem će geodeti moći postupati?
Na pitanje nije moguće odgovoriti jer je isto nerazumljivo iz razloga što nije vidljivo o kojem se geodetskom elaboratu radi.
Svrha i sadržaj geodetskog projekta propisana je odredbama članka 70. Zakona o gradnji, a Pravilnik o geodetskom projektu objavljen je u Narodnim novinama, broj 12/14 i stupio je na snagu 1. veljače 2014. godine.
Gdje je detaljnije propisano što je sastavni dio geodetskog, arhitektonskog i građevinskog projekta?
Sadržaj geodetskog projekta propisan je odredbama članka 70. Zakona o gradnji i Pravilnikom o geodetskom projektu.
Sadržaj arhitektonskog i građevinskog projekta biti će propisan odgovarajućim pravilnikom koji će se donijeti u zakonom propisanom roku.
Treba li za upis građevine za koju imam Uvjerenje o vremenu građenja izdano od Upravnog odjela za prostorno uređenje i gradnju na temelju Zakona o prostornom uređenju i gradnji ishoditi i uporabnu dozvolu?
Ne. Dovoljno je zahtjevu za upis, uz dokumente propisane propisima o državnoj izmjeri i katastru, priložiti predmetno uvjerenje.
Za rekonstrukciju i dogradnju građevine površine iznad 400 m² ishodio sam lokacijsku dozvolu prema Zakonu o prostornom uređenju i gradnji. Treba li građevinsku dozvolu ishoditi po „starom“ ili po „novom“ Zakonu?
Građevinsku dozvolu treba ishoditi na temelju Zakona o gradnji, osim ako zahtjev nije podnesen prije 1. siječnja 2014. godine.
Zakonom o prostornom uređenju i Zakonom o gradnji koji su stupili na snagu 01.01.2014. nisu definirani pojmovi potkrovlja, podruma i suterena. Hoće li se ovi pojmovi definirati nekim podzakonskim aktom ili će oni biti definirani Prostornim planom za svako pojedino područje?
Dok se ovi pojmovi ne definiraju odgovarajućim pravilnicima, u provedbi prostornih planova važe definicije istih iz prostornih planova.
Člankom 4. Zakona o gradnji građevine se s obzirom na zahtjevnost razvrstavaju u 5 skupina. Postoji li dodatno objašnjenje i kriteriji za to? U koju skupinu spada obiteljska kuća od 300 kvadrata bruto površine i koja je procedura ishođenja dozvole za građenje?
Ističemo da se radi o pogrešnoj tvrdnji jer se odredbom članka 4. Zakona o gradnji građevine razvrstavaju s obzirom na zahtjevnost postupka u vezi s gradnjom prema tom Zakonu.
Građevine iz 1. skupine određene su Uredbom o određivanju građevina i drugih zahvata u prostoru državnog i područnog (regionalnog) značaja („Narodne novine“ broj 37/14.).
Građevine iz 2. skupine su određene posebnim propisima koji uređuju upravno područje zaštite okoliša i prirode.
Građevine iz 3. i 4. skupine su određene posebnim propisima koji uređuju druga posebna upravna područja.
Na pitanje u koju skupinu spada obiteljska kuća od 300 kvadrata bruto površine nije moguće odgovoriti jer odgovor na isto, uz ostalo, može ovisiti o tome gdje se „obiteljska kuća“ namjerava graditi.
Novi Zakon o gradnji ne sadrži izričitu odredbu iz čl.179. st.3 prijašnjeg Zakona o prostornom uređenju i gradnji prema kojem projektant ne može biti zaposlenik osobe koja je izvođač na istoj građevini. Znači li to da nema zapreke da projektant bude zaposlenik izvođača na istoj građevini?
Prema Zakonu o gradnji nema zapreke da projektant bude zaposlenik izvođača na istoj građevini.
Prijašnji Zakon o prostornom uređenju i gradnji u članku 183. propisivao je da glavni izvođač radova mora izvoditi najmanje polovinu ugovorene vrijednosti radova. Kako Zakon o gradnji ne sadrži navedenu odredbu, znači li to da se glavni izvođač radova može imenovati neovisno o tome koliko je udio njegovih radova u ukupnoj vrijednosti?
Da.
U članku 80. st.2. Zakona o gradnji navedeno je da investitor u svrhu izrade glavnog projekta za građenje građevine…prilaže opis i prikaz građevine koja se namjerava graditi. Koja je razina tog opisa i prikaza građevine koja se namjerava graditi?
Predmetni opis i prikaz građevine moraju sadržavati podatke koji su potrebni za davanje traženog odgovora.
Molim vas da mi odgovorite što su građevinske poboljšice?
U Zakonu o gradnji i Zakonu o prostornom uređenju ne rabi se termin „građevinske poboljšice“.
Kada je investitor dužan platiti komunalni i vodni doprinos? Da li po izvršnosti građevinske dozvole ili kod prijave početka građenja uzimajući u obzir da dozvola traje 3 godine?
Investitor je dužan platiti komunalni odnosno vodni doprinos po izvršnosti rješenja o komunalnom doprinosu odnosno po izvršnosti rješenja o vodnom doprinosu. Tijelo graditeljstva dužno je građevinsku dozvolu bez glavnog projekta dostaviti na znanje, uz ostale, i upravnom tijelu jedinice lokalne samouprave nadležnom za utvrđivanje komunalnog doprinosa s podacima potrebnim za obračun iznosa tog doprinosa i tijelu nadležnom za utvrđivanje vodnog doprinosa s podacima potrebnim za obračun iznosa tog doprinosa.