Financijska sredstva za obnovu

Obnova, osim što je stručno kompleksna i podrazumijeva interdisciplinaran pristup, bit će i izuzetno financijski zahtjevna. 

U potresu koji je 22. ožujka 2020. godine pogodio Grad Zagreb, Krapinsko-zagorsku i Zagrebačku županiju oštećeno je 25 tisuća zgrada, što privatnih, što javne namjene. Nakon potresa neuporabljivo je, ili privremeno neuporabljivo, više od 6 tisuća zgrada, među kojima su dječji vrtići, osnovne škole, srednje škole, fakulteti, instituti, znanstvene ustanove i ustanove kulture. Oko 1,5 posto oštećenih zgrada javne je namjene, a 98,5 posto su zgrade u privatnom vlasništvu. Razmjeri šteta procijenjeni su na 86 milijardi kuna, što je oko 60 posto godišnjeg državnog proračuna.

Novi potres koji je 28. i 29. prosinca 2020. godine pogodio područje Sisačko-moslavačke, Karlovačke županije i Zagrebačke županije prouzročio je novu štetu koju tek treba utvrditi. 

Obnova stradalih područja provoditi će se nacionalnim sredstvima a istovremeno se radi na osiguranju i sredstava iz Europskog fonda solidarnosti, zajma Svjetske banke te iz drugih izvora financiranja.

Na razini Vlade vode se razgovori s predstavnicima Europske komisije vezano uz izmjene Operativnog programa 'Konkurentnost i kohezija' i realokaciju oko 830 milijuna kuna, čime bi se za početak osigurala obnova za gotovo 2.000 obiteljskih kuća.