Energetska obnova zgrada

U Hrvatskoj zgrade troše više od 40% ukupne potrošnje energije a većina zgrada pripada energetskom razredu E, F ili G. Energetskom obnovom, ne samo da se smanjuju emisije ugljičnog dioksida već se povećava i ugodnost boravka i rada u tim zgradama. Uz to, znatno se smanjuje i potrošnja energenata što se direktno replicira na uštedu na režijama koja može iznositi i do 60%. 

U posljednjih nekoliko godina bilježimo stalan porast javnih i stambenih zgrada na kojima se provode projekti energetske obnove. 

Pod pojmom energetska obnova podrazumijeva se povećanje toplinske zaštite vanjske ovojnice zgrade, zamjena vanjskih prozora i vrata te zamjena ili unaprjeđenje sustava grijanja/hlađenja, ali i mjere korištenja obnovljivih izvora energije. Odabir mjera ovisi o energetskom stanju i vrsti zgrade, načinu njenog korištenja te o lokaciji, a idealno je primijeniti više mjera kako bi se osigurao njihov sinergijski učinak i značajnije smanjenje potrošnje energije.

Europska komisija odobrila je Operativni program „Konkurentnost i kohezija" 12. prosinca 2014. godine, i to među prvih 50 od tada zaprimljenih 205 prijedloga operativnih programa svih država članica. Time je Republici Hrvatskoj omogućeno korištenje sredstava iz Europskog fonda za regionalni razvoj i Kohezijskog fonda, koji su sastavni dio ESI fondova.

Od ukupno 311 milijuna eura, koliko je u okviru Operativnog programa Konkurentnost i kohezija 2014.-2020. namijenjeno za energetsku obnovu javnih i stambenih zgrada, kroz Europski fond za regionalni razvoj, od 2015. godine, kada su objavljeni prvi pozivi Ministarstva graditeljstva i prostornoga uređenja, objavom ovog posljednjeg, petog po redu Poziva energetske obnove koji je objavljen krajem 2017. godine, rezervirano 90% ukupne alokacije. U narednih pet godina u projekte energetske obnove uložiti će se preko 5 milijardi kuna.